“Dobar dan svima i hvala na još jednoj prilici da danas u Koprivnici razgovaramo u gospodarstvu. Zaista je bilo korisno čuti vodeće hrvatske gospodarstvenike i čelnike kompanija koje su među najvažnijima. Što se tiče nekoliko komentara, evo nekoliko brojeva. U Hrvatskoj javnosti čudi me teza da nam je Europska unija donijela nešto loše, ja sam snažno protiv takvih teza. Živimo u desetljeću u kojemu nikada nismo imali više sredstava na raspolaganju, 25 milijardi eura. Tko bi nam ih dao da nismo u EU?” počeo je Plenković.

“To je toliko veliki investicijski zamah i zamah za politiku lovljenja koraka s ostalim članicama Europske unije. Mi smo u naša dva mandata povećali hrvatski BDP za 30 milijardi eura. Bio je 47 milijardi eura 2016., a sada je 76. Po ovakvom gospodarstvom rastu koji imamo ove godine gotovo je sigurno da ćemo u prvoj godini mandata doći do 78 posto prosjeka Europske unije. To je meni kao premijeru najvažnije”, dodao je premijer.

Nastavio je potom o stranim radnicima. “Tko god želi u Hrvatskoj praktički može. Situacija je takva da imamo oko 140.000 stranih radnika, to znači da naše tržište, je li to turizam, graditeljstvo, promet ili usluge, traži radnu snagu da bismo zadovoljili naše potrebe. Ta situacija je itekako povoljna. Zato mi se čini da ukupna reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja se radi u ciklusima, predstavlja šansu da mi artikuliramo ono što je kod nas, a što nije dobro da se pokuša promijeniti. Optika novih i starih zemalja u EU je potpuno različita. Mi smo došli 2013. kad su oni već giganti, a mi pokušavamo osnažiti našu poljoprivredu koristeći zajednička sredstva”, kazuje Plenković u Koprivnici.

Makroekonomske brojke u Hrvatskoj su dobre, no industrijska proizvodnja, pa i izvoz su u padu, primijetio je novinar Šimatović. “Kada je riječ o strukturi hrvatskog gospodarstva, znamo da nam je turizam itekako bitan. Da su nam rast plaća i dizanje ekonomskog standarda povećali potrošnju, a to označava jako važan segment. Da nam je zamah u ulaganje u infrastrukturu plus. Imamo enormna ulaganja u proces obnove. To više i nije vijest, to više skoro više nikoga ne zanima. Tri milijarde eura smo skoro potrošili do sada na obnovu, to su enormni novci. Jednom kada je krenulo i kada više nema većih problema, imam dojam da to više nikoga ne zanima i da to zaboravljamo. To su sve elementi koji pridonose našem gospodarskom rastu”, govori Plenković. 

Prokomentirao je onda kakva je situacija s BDP-om u našim glavnim izvoznim tržištima. “Njemačka, ako bude jedan posto rasta, dobro je. Austrija će biti na 0,3, a Italija na 0,7. Ta situacija kod njih znatno utječe i na našu proizvodnju i izvod. Mi, naravno, želimo poticati naše izvoznike, ali oni nerijetko ovise o vanjskim faktorima, a ova energetska kriza kroz koju svijet prolazi, mahom zbog ruske agresije na Ukrajinu, je imala velike posljedice na svjetsko gospodarstvo”, pojasnio je premijer, naglašavajući potom koje je sve mjere njegova Vlada u tome periodu uvela.

Primijetio je potom novinar Šimatović da se mjere smanjuju. “Smanjuju se, ali minimalno. Popuštat ćemo mjere koliko budemo mogli, koliko se ljudi budu prilagođavali. Rast plaća, standarda, Schengen… Mi smo danas puno snažniji nego što smo bili prije osam godina, a kako budemo snažniji, tako ćemo se prilagođavati činjenici da je ono što je nekad na tržištu bila cijena 60 eura, danas je 115. I to moramo ukalkulirati. Zato su i ove mjere od prošloga tjedna mudre, on je horizontalan, da nema velikog šoka, a drugo, da damo mjere onima kojima najviše treba. Mi smo ponovno pristupili umirovljenicima, studentima, pružateljima socijalnih udrugama, nezaposlenim braniteljima. Točno smo ciljali one za koje očekujemo da će imati problem s minimalnim povećanjem energije od 10 posto”, pojasnio je premijer. 

Što kada se potroše sredstva Europske unije, upitan je potom premijer. “Neće presušiti sredstva”, jasan je Plenković. “EU će i dalje biti živa, mi ćemo biti u njoj. Što je bio EU Next Generation? Veliki odgovor EU na veliki politički problem, koji je bio covid. Morali smo dati jednu veliku injekciju cijeloj europskoj ekonomiji, koja je, prema meni, upalila. Jedino je Grčka izborila više sredstava od nas, a mi smo izrazito učinkoviti. Ima nekih zemalja za koje ne znam kako će potrošiti sredstva. Mi smo za sada u 100-postotnom ritmu. Što god smo obećali, mi to ispunjavamo. Sad se osjeća da je Hrvatska nakon 11 godina članstva uspjela ‘staviti dovoljno ulja u motore’ da naš mehanizam funkcionira bolje. Želim da sve bude sukladno pravilima i zakonima i da se svaka i najmanja zlouporaba kazni”, dodao je.

Hrvatska je prošle godine bila u vanjskom trgovinskom deficitu od dvije milijarde eura. “Čega mi proizvodimo dovoljno da budemo samodostatni? Uglavnom su to žitarice, perad, riba, šećer, vino. Sve ostalo, voće, povrće, svinjetina, govedina, mlijeko, smo između 45 i 75 posto. Točno vidimo koji su segmenti poljoprivrede u kojima moramo povećati proizvodnju. Ali mi nismo sami, mi smo dio Europske unije i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe. Ne možemo misliti da ćemo imati sto posto svega i da ćemo prisiliti naše građane da kupuju isključivo hrvatsko. Kupit će ako budu zadovoljni kvalitetom”, poručio je premijer. 

Osvrnuo se potom na visoke cijene proizvoda. “Zanimljivi su podaci da je cijena poljoprivrednih proizvoda čak manja nego što je bila 2023. i 2022., a cijena za potrošače je veća. U toj jednadžbi nalazimo problem, u konačnici to je jedan od segmenata inflacije. Moramo vidjeti što se događa da nešto košta proizvođača jedan, a potrošača dva. Jesu li ti svi dodatni troškova prometa, distribucije, marži toliki ili je to više nego što treba. Ako imamo neki oblik kartelnog ponašanja, onda je tu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Mi smo kao Vlada u ovoj krizi djelovali na svakom području kojem smo mogli, ograničili smo neke proizvode, subvencionirali cijene energenata, smanjivali PDV na praktički sve što smo mogli…”, nabraja premijer. “Učinili smo što je bilo moguće. Alternativa poskupljenju je da ovih 30 proizvoda povećamo na 3000, ali što ćemo onda? Tu je bitna ta opća klima odgovornosti u društvu.”

Detektirao je i razlog debakla konzervativaca na izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu. “Nisu migranti, sigurnost, izlazak iz EU, nego su glavne teme na koje njihove vlade nisu odgovorile plaće, mirovine i priuštive stanovanje. Te tri teme su priuštile nezadovoljstvo”, kazao je, dodajući da je to zadaća njegove Vlade u ovom mandatu. “Moramo se baviti time sa svih mogućih aspekata. To nam je glavna zadaća. Onda je to to.”

Osvrnuo se potom na porez na nekretnine. “Što se tiče upravljanja zgradama, mislim da smo tu napravili jako dobar potez. Naišao je na itekako pozitivne reakcije svih koji shvaćaju da nije normalno da nam u Splitu ili Dubrovniku nakon Uskrsa praktički stanovi koji su do tada u najmu studentima postaju stanovi za kratkoročni najam. To nije normalno i to nije pravi turizam. Mislim da mi kao Vlada moramo dati nekakvu inicijativu koja bi to bolje uredila”, rekao je.

“Što se tiče porezne reforme, ona ima svoj teretni cilj, a to su rasterećenja i građana i gospodarstva. Akcent sada s oporezivanja rada ide na oporezivanje imovine. Mi već danas imamo porez na nekretnine, samo ga nitko ne doživljava jer se zove porez na kuće za odmor. To postoji desetljećima. Tko god ima neku malu vikendicu tu kraj Zagreba, plaća nešto sve ovo vrijeme. Druga je stvar što se u samoj provedbi nije do kraja razumjelo da to podrazumijeva i neku nekretninu u istom gradu u kojem živite, a u kojoj niste. 

Mi imamo problem izrazito, ali izrazito velike cijene kvadrata stana. Nije baš svaka naša lokacija Manhattan. Živio sam u Parizu pet godina, znam kolika je tamo cijena, ali tamo znate gdje ste. Ne može baš u svakom dijelu Hrvatske biti cijena kao tamo. To nije normalno, nema nikakvog razloga za to. Druga stvar, imamo mlade ljude koji žele priuštiv najam, a u nekim sredinama mladima je to teško priuštivo. Kako ćemo mi to omogućiti? Jedino mjerama koje će biti kombinacija mjera porezne i stambene politike. Zato mi u to krećemo, ali krećemo vrlo obazrivo. Ljudi ne vole nešto što je novi porez, ali nije, to postoji već sada. To je u konačnici i demografska mjera. Tko će imati veliku obitelj ako si može priuštiti 40 kvadrata. Gdje će živjeti?” nastavio je.

Bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi sastavio je dugoočekivano izvješće o europskoj konkurentnosti. Draghi smatra da Europa treba radikalnu reformu i dodatnih oko 800 milijardi eura ulaganja godišnje. “Draghi smatra da Unija ne bi smjela kao cjelina imati optiku koja je svake četiri godine nestabilna, nego imati strateški pogled. Želi da se napravi veliki investicijski plan kako bismo uspjeli konkurirati američkim i sličnim kompanijama koje uživaju malo ozbiljnu potporu države. To je ključ. Mi smo dio toga bloka i za nas je važno da vidimo i takvu optiku. Mi smo ušli u EU zadnji i jako se brzo moramo adaptirati na trenutak Europske unije. Naša se optika mora boriti za ono što nama nedostaje, ali pritom shvatiti kakvu globalnu utakmicu naš tim igra”, kazao je premijer.

Osvrnuo se i na političku stabilnost njegove Vlade. “Tu sam ja jako miran. Bilo bi dobro da to prate i hrvatska javnost i medijsko ozračje. Mi se borimo s ozračjem, ono ne prati nužno one ciljeve za koje mi dokazujemo rezultatom da su dobri. Ako se borimo za Hrvatsku kakvu trebamo, hajmo se zajedno boriti. Da ne kažem više”, zaključio je.