Kroz razne oblike potpora poljoprivrednicima će se ove godine isplatiti ukupno 3,8 milijardi kuna. Iz resornog ministarstva istaknuli su to najavljujući prve ovogodišnje isplate.

Nakon što je u studenom 2019. isplaćen predujam izravnih plaćanja od 1,3 milijarde kuna (200 mil. više nego godinu prije), s idućim ponedjeljkom počinju isplate gotovo 1,7 milijardi kuna vrijedne prve rate izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja u 2020.

U odnosu na te brojke iznosi koji se raspoređuju po Programu državne potpore za iznimno osjetljive sektore, kao i očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja, djeluju skromni. No, onima koji ih koriste i te su potpore važne i razumljivo je da reagiraju na njihova smanjenja. Upravo to donosi nacrt novog Programa za “iznimno osjetljive sektore”, za koji je javna rasprava zaključena ovog utorka.

U odnosu na lanjski (s primjenom u ovoj godini) prijedlog ovogodišnjeg (isplate iduće godine) manji je za 10 milijuna, sa 131 smanjen je na 121 milijun kuna. Predloženi maksimalni iznos omotnice potpora za uzgoj mliječnih krava smanjuje se s 55 na 51 milijun kuna, a onaj za uzgoj rasplodnih krmača sa 20 na 18,5 milijuna.

Za potpore za duhan dogodine je predviđeno 42 umjesto 46 milijuna, a za maslinovo ulje 8,5 umjesto 9 milijuna. Smanjenje nije predviđeno samo kod potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja, no one su i najmanje: milijun kuna.

Stočarima 7-8% manje
Sve u svemu, tanje potpore očito ne znače da su navedeni agrarni sektori postali žilaviji, konkurentniji i manje osjetljivi. “Istina je da se, kad su ovi Programi pregovarani s EU, očekivalo se da će šest godina biti dovoljno za prilagodbu i otvorenu tržišnu utakmicu.

Nažalost, ni jedan od poticanih sektora, osim možda maslinarstva, nije doživio uzlet. Naprotiv, kod mliječnog govedarstva i svinjogojstva i dalje je prisutna devastacija, pad proizvodnje, kao i smanjenje broja farmi koje se bave stočarskom proizvodnjom”, ističe se u osvrtu Smartera, savjetničke tvrtke specijalizirane za agrar.

I za iduću godinu ukupan iznos za krmače i mliječno govedarstvo smanjen je 7-8 posto. To će, kažu, i dalje negativno utjecati na proizvođače jer se “stalno šalje kriva poruka da Hrvatskoj ta dva sektora nisu važna i da te proizvode možemo uvesti”, a dojam je da nismo svjesni dodane vrijednosti koju proizvodi stočarstvo.

Bez dugog horizonta
U svom osvrtu ističu kako bi “daleko veći efekti kroz rast proizvodnje bili kad bi se prezentirali strateški planovi za te sektore koji bi proizvođačima pokazali da država namjerava kombiniranjem niza mjera dugoročno poticati te proizvodnje, tj. dulje vrijeme nadoknađivati razlike u konkurentnosti u odnosu na proizvođače u EU koji već 50 godina uživaju potpore svojih Vlada.