Nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo obećao je jučer kako će otvoriti na tisuće novih radnih mjesta te sagraditi autocestu u delti rijeke Niger kako bi pokušao udobrovoljiti militante koji su učestalim napadima na strana naftna postrojenja smanjili isporuku nafte na svjetsko tržište. Istovremeno, nafta je postala problem i u Čadu čija je vlada prihode od prodaje počela trošiti na naoružanje umjesto na suzbijanje siromaštva, što se izravno protivi naputcima Svjetske banke.
Novi početak
Obasanjo je rekao dužnosnicima iz pobunjene regije kako će nova radna mjesta biti otvorena u policiji, vojsci i državnoj naftnoj kompaniji. Predstavljajući nove projekte koji bi trebali podići granicu siromaštva u Delti Nigera nigerijski predsjednik je izjavio kako je sastanak bio “izvrsna prilika za novi početak”. Uz radna mjesta koja bi trebala omogućiti zapošljavanje znatnog broja ljudi, uskoro bi trebala započeti i gradnja autoceste vrijedne 1,8 milijardi dolara koja bi trebala povezati regiju s ostatkom zemlje. Nigerijski predsjednik nada se kako će ove nove mjere smanjiti tenzije u regiji i umiriti pobunjene militante koji nanose velike štete nigerijskoj naftnoj industriji.
Posljednjih mjeseci Delta Nigera postala je poprište sukoba između vladinih snaga i pobunjenika koji se nazivaju Pokret za oslobođenje Delte Nigera. Pobunjenici su frustrirani siromaštvom, koje je unatoč prirodnom bogatstvu na vrlo visokoj razini, otpočeli val napada na strana naftna postrojenja. Napadi su rezultirali smanjenjem proizvodnje nafte u zemlji za četvrtinu, što je Nigeriju stajalo na milijune dolara. Uz izgubljene prihode u Nigeriji, napadi su se odrazili i na međunarodnoj razini pridonijevši rastu cijena na svjetskom tržištu.
No oporbeni čelnici nisu s optimizmom dočekali nove mjere predsjednika Obesanjoa. Jedan od njih, Gani Fawehinmi, rekao je kako ove mjere nisu dovoljne jer je 75 posto stanovnika ušća Nigera bez posla dodavši kako je ovaj potez samo predizborni trik kojim Obesanjo želi izboriti treći predsjednički mandat. Glasnogovornik pobunjenika Oronto Douglas također nije bio optimističan rekavši kako mjere nisu “dovoljno uzbudljive kako bi uredile pozitivnim odgovorom”. Prema svemu sudeći, može se očekivati da će Nigerija, uz Iran kao glavne brige naftnog tržišta, i dalje pridonositi povećanoj nestabilnosti na globalnom energetskom planu.
Čadu zaleđena imovina
Iako Čad nema naftne potencijale kao Nigerija, posljednjih godina, točnije od 2003. godine, ta je zemlja poprilično povećala izvoz tog energenta. Sadašnji izvoz nafte iz te zemlje kreće se oko 160.000 barela dnevno, što je ipak neznatno prema svjetskim standardima. Čad sada prijeti obustavom izvoza nafte ako Svjetska banka ne odmrzne sredstva na računu u Londonu, koja iznose 125 milijuna dolara.
Svjetska banka poduzela je ovakve mjere reagirajući na odluku vlade da profit od prodaje nafte utroši na kupnju naoružanja umjesto da ih uloži u mjere koje bi vodile ka smanjenju siromaštva. Čad navodi kako mu je kupnja oružja nužna kako bi se borio protiv pobunjenika koji žele s vlasti srušiti sadašnjeg predsjednika Idrissa Debyja. No bez obzira na razvoj događaja oko Čada i njegovih naftnih “bogatstava”, ovaj problem je neznatan u usporedbi s naftnom krizom zbog Irana i problemima u Nigeriji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu