Hoće li Uredba o tržištu kriptoimovine (MiCA) spriječiti prijevare u kripto svijetu? Teško, složni su sudionici okruglog stola “Kriptoimovina”, koju je u Hrvatskom saboru organizirao zastupnik Tomislav Troskot. Povijest financija, a i inovacija, vezana je uz prijevare.

Njih nije lišena ni tradicionalna financijska industrija i to unatoč visokoj reguliranosti. Naravno da onda, u još uvijek nereguliranom području kriptovaluta i općenito kriptoimovine, neki love u mutnom dok se drugi nadaju brzoj zaradi. A tako će i biti, ali bitno teže, nakon što kroz 12 do 18 mjeseci na snagu stupi nedavno donesena MiCA.

Sudionici panela, logično, osvrnuli su se i na nedavni slučaj prijevare u režiji riječke tvrtke BitLucky i teške, procjenjuje se, 70 milijuna eura. Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze, pita se “tko bi normalan BitLuckyju povjerio svoj novac”.

“Kompanije nema na popisu kriptomjenjačnica Hanfe, a na kojoj se nalaze tvrtke koje su već sada pristale na određeni vid regulacije i transparentnosti. Onda se pitate zašto bi oni koji žele zaraditi baš njima dali novac”, ističe Gračan.

Ključna je edukacija
Nikola Škorić, izvršni direktor Electrocoina, pak navodi da je jasno da oni koji su povjerili svoj novac BitLuckyju nisu htjeli zaštitu. Indikativno je, napomenuo je Tomislav Ridzak, član Uprave Hanfe, da nisu dobili niti jedan upit njihovih klijenata te da nikome ništa nije bilo sumnjivo. “Ne postoji netko tko sve zločine može spriječiti”, upozorava Ridzak.

A da su i bili na njihovom popisu, pitanje je bi li afera imala drugačiji epilog. “Pratili bi poslovne procese i kako vrše prijavu sprečavanja pranja novca, ali novac ipak ne bi mogli spasiti. Ali to ne znači da ne postoji regulativa. Postoji Zakon o obveznim odnosima te kazneni zakon koji reguliraju ovakve incidente”, objašnjava Ridzak.

Odvjetnik i predsjednik UBIK-a Vlaho Hrdalo i direktor Electrocoina Nikola Škorić/P. Macek/PIXSELL

No kriptoimovina ne pati samo od percepcije rizične imovine, već i visoke volatilnosti, odnosno kolebanja cijena. No, niti po tom se pitanju, pokazala je Gračanova analiza, kriptovalute ne razlikuju mnogo od tradicionalnog financijskog tržišta.

Naveo je da je lanjska analiza pokazala korelaciju između američkih tržišta kapitala i bitcoina. “Bitcoin je prošle godine pao 71%, a dionica Tesle, na reguliranom tržištu, 67%. Dakle, teško je razumjeti tradicionalna tržišta, a još teže ona iza kojih stoji tehnologija koju prosječni čovjek slabo razumije”, ističe Gračan.

A upravo to, u kombinaciji s lošom financijskom pismenošću, Hrvate općenito drži podalje od ulaganja u kriptoimovinu. “Najveći interes postoji među populacijom mlađom od 30 godina te onom između 30 i 40, no dominantnu vrijednost ljudi ipak drže u tradicionalnim oblicima imovine”, otkriva Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Aseet Managementa (ICAM), društva za upravljanje investicijskim fondovima. ICAM ne ulaže u kriptoimovinu jer ne postoji okvir, no Kurtović je osobno ipak nešto malo uložio.

Napominje i da je regulacija u svijetu kriptoimovine nužna posebno zbog komunikacije. “U tradicionalnoj financijskoj industriji više moramo komunicirati rizike nego prednosti, a u kripto industriji, zbog nedostatka regulacije, tome nije tako. Mora postojati zajednički nazivnik za sve”, kaže Kurtović.

Upravo je zbog toga ključna edukacija i financijsko opismenjavanje, ističe Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK). Kako navodi, regulativa, pa tako i MiCA neće građana zaštititi od prijevara već se ona donosi kako bi regulatoru olakšala kontrolu tržišta. Za edukaciju, s druge strane, ističe, ima mnogo prostora.

Sabotaža industrije
A oni koji marljivo i transparentno grade svoj posao u 15 godina staroj industriji koja polako ali sigurno unosi brojne promjene u svijetu financija susreću se, otkrio je na panelu izvršni direktor Electrocoina Nikola Škorić, s brojnim klipovima. Prije svega, kaže, Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, otvoreno govori da kriptovalute nemaju nikakvu vrijednost. Usto, kompanijama iz ove industrije banke onemogućuju otvaranje računa.

“Kripto je od nastanka ugrožen. Electrocoin od početaka, u suradnji s regulatorom, gradi lijepu priču, no unatoč tome gotovo su nam sve banke zatvorile račun čime nam onemogućuju ostvarivanje osnovnog prava na rad”, upozorava Škorić.

Napominje i da nije točno da kriptovalute nemaju vrijednost te da ničemu ne služe. Primjerice, na digitalnu imovinu na blockchainu, denominiranu u eurima, ističe Škorić, ostvaruje povrat viši od 2% godišnje, dok je taj isti na depozite u bankama nula ili negativan.