Premda se medijski prostor puni izvješćima o šopingholičarskoj groznici uoči blagdana, konkretni rezultati bi mogli potvrditi da se zapravo događa spiralna krivulja koja vrtoglavo juri u ponor s obzirom da je posljednji prosinac u kojem se dogodio visok skok u potrošnji napram ostalih 11 mjeseci iscurio iz kalendara još 2006. godine, a u njemu je promet u trgovini na malo bio veći za 2,1 milijardu kuna.
Od tada brojimo mršave godine pa su trgovci već dulje vrijeme zadovoljni ukoliko uspiju zadržati promet iz prethodnog razdoblja. Da bi i 2013. mogla proteći nerastrošnom ozračju svjedoče i polugodišnji podaci Konzuma i Plodina, dvaju iz prošle godine po prihodu prvoplasirana trgovca, koji jedini redovito javno objavljuju i podatke iz svoga polugodišnjeg poslovanja dok se svi ostali, unutar brojne skupine poduzetnika-trgovaca, drže cjelogodišnjeg financijskog izvješća.
Novi projekti i lokacije
Ostvareni prihodi koje posljednjih godina bilježe Konzum i Plodine mogu se uzeti kao temelj za procjenu kretanja sektora. U planovima koje je Konzum lani kreirao za 2013. godinu bio je upisan zadani cilj rasta od četiri do pet posto. Dio očekivanja bio je vezan uz nove projekte, a dio uz već postojeće prodajne lokacije. Iako je u prvom polugodištu ove godine Konzum uspio ostvariti za tri milijuna kuna veću netu dobit nego lani u istom razdoblju, prihodi od prodaje rasli su samo 0,4 posto na 5,63 milijarde kuna. Paralelno, prihod Plodina za prvih šest mjeseci bio je veći tri posto ili konkretno tek 31 milijun kuna, a iznosio je 1,29 milijardi kuna. Po ovim prihodima, te općoj ocjeni kako Hrvati postaju sve racionalniji potrošači, može se zaključiti da ni 2014. neće većini trgovaca donijeti pomake u ostvarenju prihoda. Veći prihod u odnosu na 2013. moći će istaknuti tek poduzetnici koji su tijekom godine odradili preuzimanje nekih prodajnih lokacija od svoje dojučerašnje konkurencije.
400četvornih
metara poželjan je format kvartovske trgovine
Splitski Tommy prošle je godine potegao završno preuzimanje desetak prodajnih objekata većeg formata iz nekadašnje tvrtke Kerum, a početkom ove godine objavljeno je i preuzimanje maloprodaje od lokalne zadarske tvrtke Knežević, pa je za očekivati da će ovogodišnji prihod biti veći od lanjskih 1,7 milijardi kuna. Dio portfelja svog trgovačkog lanca prodala je i petrinjska Gavrilović grupa. Tvrtka Ribola iz Kaštel Lukšića otkupila je 15 objekata s dalmatinskim adresama dok je 27 trgovina dislociranih po središnjoj Hrvatskoj preuzela zagrebačka obiteljska tvrtka Gavranović čime je Diona smanjila svoje poslovanje na 152 lokacije. Diona ovim potezom gubi jednu petinu prihoda, koji je prošle godine iznosio oko 1,2 milijarde kuna. Ribola je u 2012. imao 280 milijuna kuna prihoda,pa će i on i Gavranović sa lanjskih 310 milijuna povećati svoj poslovni učinak. Kupca pak intenzivno traži osječka tvrtka Biljemerkant koja je u proljeće završila u stečaju, a u maloprodajnom je segmentu raspolagala sa 300 trgovina. U 72 objekta u najam je već ušao Narodni trgovački lanac (NTL) u čije je članstvo godinama bio uključen i osječki trgovac pa je za očekivati kako će NTL biti zainteresiran i kao kupac. Na takvo što upućuje i činjenica da su već investirali u modernizaciju dijela objekata.
Sve zasjenio Agrokor
Sva ova preuzimanja, iako regionalno važna, ostala su u sjeni akvizicije čija se završnica očekuje u drugoj polovici 2014., a radi se o Agrokorovu preuzimanju slovenske grupacije Mercator.I dok je regulator na matičnom tržištu Mercatora već dao zeleno svjetlo za ulazak Agrokora, odnosno Konzuma u Sloveniju preuzimanjem Mercatora na ostala dva tržišta te će odluke biti poznate dogodine. Konsolidacija tržišta proteklih se godina provodila snažnim organskim rastom (otvaranje novih prodajnih mjesta) gotovo svih trgovačkih lanaca, ali i nizom manjih ili većih akvizicija. I dok je moguće očekivati neka nova preuzimanja među trgovcima i dogodine jer, neki regionalno prisutni igrači mogli bi pod teretom nelikvidnosti posustati u svom biznisu, gotovo se sigurno može ocijeniti da će u razdoblju pred nama ponovno hit biti ne veliki formati nego kvartovske trgovine, poželjne površine do 400 četvornih metara.
Kupovina u kvartu
Važna je i bliskost s kupcima
Obavljanje kupovine u lokalnom kvartu dobiva sve više na značaju zbog užurbanog načina života kao i ostvarivanja bliskosti s kupcima pa će manji formati, procjenjuje se, ponovno pronaći svoju poziciju i donekle će se stabilizirati njihov tržišni udjel. Veliki trgovački lanci pet-šest godina u prvi plan su gurali investiranje u hipermarkete, a sada i oni otkrivaju prednosti kvartovskih trgovina pa se konkurencija u tom seegmentu na maloprodajnom tržištu opet zahuktava. Nove najave velikih trgovačkih lanaca mogle bi zadati još jedan veliki udarac malim trgovcima u čijim objektima u pravilu radi cijela obitelj.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu