Zdravorazumski je nemoguće shvatiti da imamo 270 tisuća nezaposlenih, a da trebamo uvesti 15 tisuća radnika.

Takvim stavom iz resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava još 2016. komentirali su sve veće zahtjeve poslodavaca za povećanjem godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika, iako je to bila godina u kojoj je već vidno padao broj nezaposlenih i broj osoba koji su na burzi kontinuirano duže od dvije godine.

Žene se teže zapošljavaju

U međuvremenu se puno toga promijenilo, što zbog odlaska radno sposobnih u druge zemlje EU na bolje plaće, što zbog odlaska u mirovinu, ali i većoj gospodarskoj aktivnosti i ponudi radnih mjesta u Hrvatskoj. Pokazuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o aktivnosti stanovništva, iz kojih je vidljivo da paralelno s padom ukupne nezaposlenosti još više se smanjuje broj dugotrajno nezaposlenih.

Za prvi ovogodišnji kvartal DZS bilježi rekordno nizak broj nezaposlenih građana, ukupno 96 tisuća, a broj onih koji posao traže duže od 24 mjeseca drži se na 15 tisuća. Ilustracije radi, spomenute 2016. nezaposlenih je u prvom kvartalu bilo ukupno 280 tisuća, a duže od dvije godine u tom statusu bio je svaki treći, njih ukupno 91 tisuća.

Gledaju li se prva tromjesečja prije desetak godina, broj onih koji su okorjeli nezaposleni bio je i najizraženiji u odnosu na one koji su u statusu traženja posla do mjesec dana ili do šest mjeseci, te između jedne i dvije godine.

Tako je primjerice u 2016. od 280 tisuća nezaposlenih duže od dvije godine nezaposlenih bilo njih 91 tisuću, kraće od mjesec dana posao tražilo 18 tisuća nezaposlenih, 75 tisuća do pola godine, od šest do 11 mjeseci njih 39 tisuća, a od godinu dana do dvije godine 52 tisuće.

Ove godine u prvom kvartalu je onih koji su tek krenuli u traženje posla i nezaposleni su kraće od mjesec dana bilo 6 tisuća, dok ih je 29 tisuća nezaposleno manje od pola godine, a 22 tisuće između 6 i 11 mjeseci, te 18 tisuća od godinu do dvije dana. Posao drugim riječima više nije problem pronaći.

“U posljednjih desetak godina Hrvatska je zabilježila značajne promjene u trendovima vezanim uz dugotrajnu nezaposlenost (osobe koje traže posao dulje od godine dana). Na temelju analize stanja na tržištu rada, vidljivo je kako je broj nezaposlenih osoba u evidenciji Zavoda u konstantnom padu, s iznimkom 2020. godine na što je izravno utjecala epidemija COVID-19.

Tako je ukupan prosječan broj nezaposlenih osoba u 2023. godini manji za čak 68 posto u odnosu na 2013. godinu”, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), te ističu kako je isti pozitivan trend uočen i kod dugotrajno nezaposlenih osoba, čiji je udio u ukupno nezaposlenima u 2023. godini iznosio 38,7 posto. To je, dodaju u HZZ-u, najniži udio dugotrajno nezaposlenih u ukupno nezaposlenima u posljednjih deset godina, uz iznimku spomenute izvanredne 2020.

Na upit kakva je struktura dugotrajno nezaposlenih, u HZZ-u daju podatke iz najnovijeg izvješća za svibanj 2024., u kojemu je udio onih koji su nezaposleni duže od dvije godine iznosio 28,6 posto, a pritom žene i dalje imaju veću zastupljenost.

Najviše je problem duljine traženja posla izražen u slabije razvijenom području istoka Hrvatske, koje je zadnjih godina obilježio i val iseljavanja. Gleda li se stupanj obrazovanja, najduže se na burzi rada zadržavaju oni sa završenom srednjom školom(54%), s osnovnom školom ih je 27 posto, dok je najmanje učešće nezaposlenih s fakultetskom diplomom (6%).

Aktivne politike zapošljavanja

“Uz gospodarski rast i pad stope nezaposlenosti, smanjenju broja dugotrajno nezaposlenih osoba značajno pridonose i mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Zavod. Posebna pažnja pridaje se aktivaciji svih nezaposlenih osoba, a posebice onih u nepovoljnom položaju na tržištu rada, poput dugotrajno nezaposlenih, mladih, starijih, niskokvalificiranih, neaktivnih te žena”, ističu u HZZ-u, komentirajući razloge promjena i smanjenja duljine traženja posla.

Pojedini analitičari procjenjuju i da će za daljnja kretanja važna biti i promjena u vrednovanju dobnih skupina radnika. S jedne strane mlađa generacija ne pokazuje pretjeranu lojalnost tvrtki i skloni su promjeni poslodavca, za razliku od onih starijih, koji s druge strane više nisu neskloni edukaciji i usvajanju digitalnih vještina, a određenu potvrdu takvih promjena nalaze i u činjenici da radno aktivan postaje i sve veći broj populacije koja je u mirovini.