U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje s jučerašnjim je danom u evidenciji nezaposlenih bilo 123.000 osoba. U odnosu na kraj prošlog mjeseca to je, očekivano, nešto već broj, i to za 3910 osoba, ali na godišnjoj razini ta brojka upućuje i dalje na smanjenje broja nezaposlenih – u odnosu na kraj lanjskog listopada manje ih je za 21.000.

Prema posljednjem mjesečnom izvješću, za rujan, na godišnjoj razini broj nezaposlenih je bio za gotovo petinu (19 posto) ili 28.340 manji. Pritom je u međugodišnjim usporedbama najviše, gotovo 30 posto, smanjen broj nezaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 24 godine, čime je njezin udjel u ukupnom broju nezaposlenih spustio ispod deset posto.

Sve više oglasa za posao

O ukupno boljoj slici tržišta rada u odnosu na prošlu godinu govori, uz ostalo, i podatak o čak 44 posto više prijavljenih slobodnih radnih mjesta u ovogodišnjem rujnu (23,5 prema 16,3 tisuće).

Relativno gledano, najveće povećanje bilježi se u Istarskoj županiji u kojoj je broj traženih radnika u odnosu na lanjski rujan bio dvostruko veći, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji ih se tražilo 80 posto više, a Zagreb bilježi 73 posto više rujanskih potraga za radnicima. Za rad u inozemstvu tražilo se više od 700 radnika, što je u odnosu na isti mjesec lani 37 posto više.

Istodobno, iz evidentirane nezaposlenosti prošli je mjesec izašlo nešto više od 21.400 osoba (12 posto manje nego u lanjskom rujnu).

Kod 16.800 ih je razlog bio zapošljavanje, u najvećoj mjeri kroz zasnivanje radnog odnosa, ali više od 900 osoba iz statusa nezaposlenih izašlo je zbog drugih oblika poslovnih aktivnosti, bilo da su pokrenuli vlastitu djelatnost (registriranjem obrta ili tvrtke), prijavili se na poljoprivredno osiguranje ili im mjesečni dohodak od druge samostalne djelatnosti premašuje iznos novčane naknade.

Od onih koji su zasnovali radni odnos, u gotovo devet od deset slučajeva radi se o ugovorima na određeno vrijeme, a gotovo polovica novozaposlenih posao je našla u djelatnosti obrazovanja. Od ukupnog broja onih koji su pronašli posao prošli mjesec njih 6300 je iz skupine više i visoko obrazovanih.

Većina brisanih ne traži posao

U isto vrijeme, iz evidencije nezaposlenih iz drugih je razloga brisano više od 4600 osoba, a osim izlaska iz svijeta rada uslijed umirovljenja ili uključivanja u redovito školovanje, oko 1500 osoba brisano je zbog nepridržavanja zakonskih odredbi.

Kod više od polovice osoba iz te skupine razlog je što ne traže aktivno posao, no za 75 ih je obrazloženje odbijanje posla, a daljnji desetak je odbilo obrazovanje u organizaciji Zavoda. Od ukupnog broja nezaposlenih udio onih koji primaju novčanu naknadu HZZ-a već godinama se zapravo smanjuje. Trenutno naknadu prima nešto više od 25 tisuća ili tek nešto više nego svaki peti nezaposleni.

U strukturi nezaposlenih prema stupnju obrazovanja, pak, zamjetno je da je udjel visokoobrazovanih i ove godine bilježi blagi rast, iako ih je krajem ovogodišnjeg rujna nominalno bilo 24.000 ili gotovo 500-tinjak manje nego prošle godine.

Mada i dalje blizu 60 posto nezaposlenih čine osobe sa završenom srednjom školom (od strukovnih do gimnazije), ostaje primijetiti da se blago povećava udjel nezaposlenih sa završenim fakultetom i akademijom i višom školom te stručnim studijem.

Oni danas čine 16,5 posto nezaposlenih, a primjerice prije četiri godine njihov je udjel bio ispod 15 posto.