Kao što su u prethodnim mjesecima iz Plinacroa i vlade i najavili, Hrvatska će od EU iz programa REPowerEU zatražiti novac za ojačavanje i proširenje svoje plinske infrastrukture LNG terminala i plinovoda.

Iz Europske zaklade za klimu jučer su objavili da je prema istraživanju neprofitne mreže Bankwatch Network CEE, koja okuplja 17 nevladinih organizacija u središnjoj i istočnoj Europi, Hrvatska, Poljska i Bugarska od EU traže ukupno 1,5 milijardi eura za investicije u plin.

No, u toj organizaciji to ne vide kao nešto pozitivno već naglašavaju da tri vlade traže novac EU za produbljivanje ovisnosti o plinu pod krinkom energetske sigurnosti.

Rok do 31. kolovoza
“Iako se EU uspjela izboriti s energetskom krizom izazvanom ruskim napadom na Ukrajinu, objavljeno izvješće Bankwatcha otkriva da poljska, hrvatska i bugarska vlada i dalje traži najmanje 1,5 milijardi eura javnog novca EU-a za izgradnju nove infrastrukture za fosilni plin u okviru REPowerEU.

Države članice EU-a imaju rok do 31. kolovoza zatražiti financijsku potporu za planove za preusmjeravanje svoje energetike od ruskih fosilnih goriva kao dio strategije EU-a REPowerEU. Bankwatch je pomno pratio razvoj ovih planova u devet zemalja u središnjoj i istočne Europe. Naše novo izvješće pokazuje da tri vlade – u Poljskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj – još uvijek pokušavaju iskoristiti ovaj hitni odgovor upumpavanjem novca poreznih obveznika EU-a u uvoz LNG-a terminala i plinovoda za fosilni plin.

Ako se ostvare, ti bi projekti sabotirali napore EU-a da smanji emisije stakleničkih plinova i pogoršali veća globalna hitna situacija, a to je klimatska kriza”, navode iz Europske zaklade za klimu.

Dodaju da su najmanje još tri države, Rumunjska, Češka i Mađarska, napustile prethodne planove za uključivanje projekata fosilnog plina u svoja poglavlja REPowerEU nakon pritiska civilnog društva i pregovora s Europskom komisijom.

“Osim toga, poglavlje REPowerEU koje je predala Estonija ne uključuje nikakve projekte fosilnog plina, Slovačka uključuje ograničenu potporu za kotlove na fosilni plin, dok se od Latvije također očekuje da dostavi REPowerEU prijedlog bez ulaganja u plin”, ističu iz ove organizacije.

U svibnju 2022. Europska komisija predstavila je plan REPowerEU čiji je cilj smanjenje ovisnosti o uvozu ruskog fosilnog plina uz osiguranje sigurnosti opskrbe.

Prema planu, države članice dužne su dodati poglavlje REPowerEU u svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti, a koji je pak EU-ov paket financijskih poticaja nakon pandemije Covida-19.

Percepcija je u to vrijeme bila da je za očuvanje energetske sigurnosti Europe potreban uvoz fosilnog plina iz drugih izvora, prvenstveno prekooceanskog LNG-a. Shodno tome, strategija REPowerEU omogućila je vladama da zatraže javni novac EU-a koji će im pomoći izgraditi novu plinsku infrastrukturu kao hitnu mjeru.

Bez dodira sa stvarnošću
Zapravo, ističu iz Zaklade za klimu, Komisija je učinkovito podržala lobiranje industrije fosilnog plina kada je popis od 11 plinskih projekta, koje je izradila Europska mreža operatora prijenosnog sustava za plin (ENTSOG), službeno uključen u plan REPowerEU, uz 30 drugih tzv. Projekata od zajedničkog interesa.

“Sada, nakon bogate godine za industriju nafte i plina, tvrtke koje se bave fosilnim plinom spremne su povećati svoje blagajne još više zahvaljujući projektima omogućenim sredstvima REPowerEU. Prošle su godine operateri plinske mreže u Bugarskoj i Rumunjskoj zabilježili dvostruko veće prihode i dobit, dok je samo poljski PKN Orlen ostvario 4,5 milijardi eura prihoda.

Te iste tvrtke bili bi glavni korisnici projekata fosilnog plina predloženih za financiranje EU-a u okviru REPowerEU poglavlja njihovih vlada”, navode iz zaklade. Dodaju da je EU uspio smanjiti potrošnju plina za impresivnih 17,7 posto između kolovoza 2022. i ožujka 2023. te da ambicije vlada za fosilni plin sada izgledaju potpuno izvan dodira sa stvarnošću.