S neto financijskom imovinom od 16.410 eura po stanovniku Hrvatska je ostala na 34. mjestu na Allianzovoj globalnoj ljestvici najbogatijih zemalja, koju predvodi SAD, pokazuje Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu objavljeno u srijedu.

InnoTrans Berlin

Končar pokazao budućnost transportne industrije

U petnaestom izdanju svog izvješća, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja, Allianz je izvijestio da je neto financijska imovina u Hrvatskoj lani porasla za 6,7 posto, po stanovniku je iznosila 16.410 eura, ukupno oko 64 milijarde eura, čime je Hrvatska ostala na 34. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava lani je pak iznosila 89 milijardi eura, uz rast za 7,4 posto, što je, napominju iz Allianza, dvostruko više nego prethodne godine. Glavni pokretač zabilježen je u segmentu osiguranja i mirovinskih proizvoda, za 14 posto, te kod vrijednosnih papira, za 12,5 posto.

“Udio osiguranja/mirovina u portfelju hrvatskih kućanstava posljednjih se godina stalno povećavao te je krajem 2023. dosegnuo 28 posto. Međutim, bankovni depoziti i dalje su najveća kategorija imovine, s udjelom od 46 posto, ali su zabilježili slab rast od 1,5 posto, najslabiji od vremena globalne financijske krize”, napisali su iz Allianza.

Financijska imovina uključuje gotovinske i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijske fondove) i ostala potraživanja.

Hrvatski štediše imali su tri godine gubitka

U suprotnosti s globalnim trendom, navode, nova ulaganja u štednju povećala su se za 33 posto, na 5,4 milijarde eura. Međutim, hrvatski štediše prepolovili su nova ulaganja u bankovne depozite, na 0,8 milijardi eura, uz znatno povećanje novih ulaganja u osiguranje/mirovine i vrijednosne papire, za 70 i 113 posto, na 1,5 odnosno 2,8 milijardi eura, kažu iz Allianza.

Kao i drugi štediše, u vrijeme promjena kamatnih stopa hrvatska su kućanstva izbjegavala dionice i okrenula se obveznicama te, u manjoj mjeri, investicijskim fondovima, dodaju.

Gledano u realnim vrijednostima, ističu iz Allianza, slika nije više toliko pozitivna, s obzirom da se, kada se uskladi za rast inflacije, financijska imovina lani smanjila za 0,9 posto. U usporedbi s razinama iz 2020. godine, kupovna moć financijske imovine na kraju 2023. godine i dalje je manja za 0,4 posto. naveli su iz Allianza, poručivši da su hrvatski štediše imali tri godine gubitka.

Također, suprotno općem trendu, rast obveza porastao je u 2023. na 9,5 posto, što je najbrži rast od uspješnijih vremena prije globalne financijske krize. Međutim, s 32 posto, udio duga i dalje je 10 postotnih bodova ispod razine u to vrijeme, navode iz Allianza.

“Neočekivano dobri rezultati” na globalnoj razini

Ta osiguravajuća kuća u svom izvješću apostrofira “neočekivano dobre rezultate” na globalnoj razini, pri čemu se lani financijska imovina privatnih kućanstava povećala za 7,6 posto, što je više nego nadoknadilo gubitke iz prethodne godine, kada je zabilježen pad za 3,5 posto.

Ukupna globalna financijska imovina je na kraju 2023. godine iznosila 239.000 milijardi eura, pri čemu su vrijednosni papiri porasli za 11 posto, segment osiguranja i mirovinskih proizvoda za 6,2 posto, dok je rast bankovnih depozita usporio na 4,6 posto, što je jedno od najnižih povećanja u posljednjih 20 godina.

Uslijed relativno snažnog rasta imovine i relativno slabog rasta obaveza, globalno je došlo i do značajnog povećanja ukupne neto financijske imovine, za 8,8 posto.

Neto imovina podrazumijeva financijsku imovinu umanjenu za obveze, a na kraju 2023. godine iznosila je 182.000 milijardi eura, što je povećanje od gotovo 15.000 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu te je također 4.000 milijarde eura više od prethodne rekordne vrijednosti iz 2021. godine, navode iz Allianza.

Kada je riječ o ukupnoj financijskoj imovini, kažu da je rast bio relativno ujednačen u svim regijama, a posebice u Aziji i Sjevernoj Americi, koje su obje imale stopu rasta veću od osam posto, pri čemu je SAD s 8,6 posto imao čak i veću stopu rasta od Kine, 8,2 posto.

Kao rezultat toga, prednost rasta gospodarstava u razvoju u odnosu na razvijena gospodarstva ponovno se znatno smanjio i prošle je godine iznosio samo dva postotna boda.

Iz Allianza navode da su gospodarstva u razvoju u šest od posljednjih sedam godina, uvelike izgubila prednost kad je riječ o rastu, pri čemu glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran napominje da razmjerno slabiji rast siromašnijih zemalja odražava novu stvarnost fragmentiranog svijeta.

“Do 2017., kada je došlo do trgovinskog spora između SAD a i Kine, siromašnije su zemlje i dalje imale prednost gospodarskog rasta od 10 postotnih bodova pred bogatijim zemljama. Svi plaćamo cijenu za razdvajanje, ali gospodarstva u razvoju najviše će to osjetiti. U manje povezanom svijetu više je nejednakosti”, izjava je Allianzovog glavnog ekonomista koja se prenosi u objavi.