Zakon o trgovini, odnosno njegove odredbe kojima se regulira (ne)rad nedjeljom u skladu su s Ustavom Republike Hrvatske, odlučio je jučer Ustavni sud. Trgovci će, dakle, svoj rad i ubuduće morati uklopiti u zakonski okvir prema kojemu imaju mogućnost odabira 16 radnih nedjelja tijekom godine (uz neke propisane iznimke). Te odredbe zakona stupile su na snagu početkom lanjskog srpnja, a njegovu ocjenu ustavnosti tražili su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), niz manjih trgovačkih poduzeća ili obrta, ali i stranka Fokus.

Predstavnici poslodavaca prvi su se i oglasili komentarima odluke Ustavnog suda. Uz izražavanje žaljenja zbog nje iz HUP-a su ponovno upozorili na negativan utjecaj ograničavanja rada poduzetnika na gospodarstvo i tržište rada. Nešto oštrijim riječima “razočaranje, ali ne i iznenađenje” izrazili su u udruzi Glas poduzetnika u kojoj drže da odluka dovodi u pitanje egzistenciju mnogih poduzetnika i ugrožava financijsku stabilnost obitelji koje ovise o tim poslovima.  Prema njihovim saznanjima, mali trgovci bilježe gubitak prometa od oko 20 posto, što predstavlja, kažu, ozbiljne probleme u isplati plaća radnicima.

“Nije sporno da se ovdje, kad govorimo o trgovcima, radi o ograničenju poduzetničkih sloboda. Ali predmetom ocjenjivanja bilo je pitanje je li to ograničenje sukladno ili protivno Ustavu Republike Hrvatske, a on govori (i) o načelu razmjernosti, ali i Hrvatskoj kao socijalnoj državi”, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Odluka je donesena većinom od 10 glasova, uz troje sudaca (Abramović, Kušan, Selanec) koji su se izjasnili protiv, te isto toliko njih koji su najavili podupiruća izdvojena mišljenja (Antičević Marinović, Brkić, Šumanović).

Ilustracija: Stjepan Banović / Pixsell

Šeparović je podsjetio da je Ustavni sud već dvaput – 2004. i 2009. godine – odlučivao o tzv. neradnoj nedjelji u okviru Zakona o trgovini. Prvi put je to zakonsko reguliranje ukinuto zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora, a drugi put jer nije bio obrazložen cilj  koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. Najnoviju odluku treba promatrati isključivo u kontekstu ovog zakona, stajališta koja su se odnosila na zakone koji su svojedobno bili predmetom propitivanja ustavnosti ne mogu se automatski primjenjivati na važeći, podcrtao je. U ovoj odluci sud se, kaže njegov predsjednik, držao ranijih stajališta da je u pravnom poretku RH nedjelja dan koji se smatra danom odmora, a da reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca.

Ustavnopravni parametri

“Naša zadaća bila je utvrditi je li Vlada navela cilj koji želi postići, je li taj cilj legitiman, te je li mjera razmjerna cilju. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života građana (zaposlenika u trgovini), zatim osiguranje i omogućavanje kvalitete funkcioniranja društvene zajednice i zaštite prava radnika te gospodarski napredak i socijalno blagostanje. Ustavni sud to je ocijenio kao legitiman cilj, a analizom izbalansiranosti prava i interesa trgovaca, zaposlenika i potrošača utvrdili smo da ni jedna grupa ovime ne trpi prekomjeran teret”, zaključio je Šeparović.

Vezano uz male trgovce i/li trgovačke obrte koji su prepoznati kao kategorija koja je zakonskim rješenjima za (ne)rad nedjeljom jače pogođena, većina sudaca zauzela je stav da bi vlasnička struktura tvrtke ili obrta, kao i svojedobno veličina prodajne površine, mogla predstavljati diskrimnatorni kriterij pa ju stoga i nije prihvatila kao kriterij. Isto tako, kad je riječ o potrošačima, ocijenili su da sama promjena potrošačkih navika, koja je nesporna, ustavnopravno nije relevantan parametar. “Ne može netko zbog promjene potrošačkih navika reći da je ograničenje rada nedjeljom ograničenje njegovih ustavnih prava”, objašnjava prvi čovjek Ustavnog suda.

Oni koji su zatražili ocjenu ustavnosti tim setom objašnjenja nisu baš zadovoljni, to prije što će se puni razmjeri zakonske odredbe o 16 radnih nedjelja u godini pokazati tek od ove godine (lani se taj broj primjenjivao samo na pola godine).

Mali trgovci gube 20 posto?

U HUP-u, uz ostalo, kažu kako sud zapravo nije razmatrao njihov prigovor  da ni Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika. Tvrde da je ovakav zakon istovremeno je i neživotan i krut i diskriminatoran, jer predviđa dosta izuzetaka koje dovode do neravnopravnosti na tržištu, uz potpuno ignoriranje realne dinamike modernog života i potreba građana. Već ranije su osporavali teze o prelijevanju potrošnje građana na druge dane u tjednu.

Među razočaranima je svakako i stranka Fokus. Kao političari poslovično manje biraju riječi, pa su tako prije dva tjedna opetovano ustvrdila da je “zabrana rada trgovina nedjeljom teški fijasko”. Usput su poručili  Ustavnom sudu da se “probudi iz zimskog sna”. Ističući da podržavaju rad nedjeljom ako su zaposlenici adekvatno plaćeni i žele raditi, iz te su stranke na čelu s Dariom Zurovcem poručili kako će u Svetoj Nedjelji gdje su na vlasti “sigurno uvesti sajmene dane da bi barem trgovina na otvorenom bila dozvoljena”.

Istodobno, u poslovnim krugovima neki će reći kako će netom donesenom odlukom Ustavnog suda zasigurno biti zadovoljna Vlada, posebice u kontekstu predstojećih izbora. U Vlladi su, doduše, često isticali kako su uvođenje neradne nedjelje i zabrana rada blagdanima bili dio njezina programa. Usto, ne vjeruju ni u značajnije negativne efekte za trgovce.

Dok u UGP-u prenose saznanja o padu prometa malih trgovaca za oko 20 posto, u HUP-u se zasad uglavnom suzdržavaju od konkretnijih izračuna. Osim zbog utjecaja inflacije koja zamagljuje sliku prometa, oprezni su i zbog toga što efekti novih odredaba još nisu došli do punog izražaja zbog primjene tek od druge polovice godine. Pojedinačno gledano, izvjesno je da za dio trgovaca, posebice šoping centri (neprehrambena trgovina) ili obiteljski trgovački obrti i tvrtke, ti efekti nisu baš zanemarivi.

Usporavanje od sredine godine

Govoreći o široj slici, čini se da je još prerano izvoditi čvrste zaključke o utjecaju promjene režima rada nedjeljom. Prema podacima o fiskalizaciji, lani su putem fiskalnih blagajni trgovaca plaćeni računi ukupno vrijedni 18,62 milijarde eura, što je za gotovo pola milijarde eura ili 15 posto više nego godinu prije. Taj rast prometa ostvaren je na oko šest milijuna manjem broju računa ili, u postocima, 0,5 posto manje.

Promatra li se razdvojeno dinamika u prvom i drugom polugodištu, tj. prije i nakon stupanja na snagu novih odredaba vezanih uz (ne)rad nedjeljom, zamijetno je blago usporavanje u drugoj polovini godine. Osim godišnjeg rasta prometa koji je s 15,5 posto u prvih šest mjeseci u drugih šest usporio na 14,5 posto, na usporavanje upućuju i kretanja broja izdanih računa. Nakon što ih je do sredine 2023. bilo 0,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, usporedbe drugog polugodišta 2023. i 2022. pokazuju pad broja izdanih računa za 1,4 posto.