Građevinarstvo i trgovina na veliko i malo djelatnosti su na koje se odnosi gotovo polovica iznosa neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, dok među županijama, s udjelom većim od 37 posto, prednjači grad Zagreb, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Krajem prosinca prošle godine u Hrvatskoj je zbog neizvršenih osnova za plaćanje bilo blokirano 62.100 pravnih i fizičkih osoba s ukupnim dugovanjima od 33,45 milijardi kuna.

Svaka četvrta kuna od tog iznosa odnosila se na subjekte iz djelatnosti građevinarstva – krajem 2013. u blokadi je bilo 9.149 pravnih i fizičkih osoba iz te djelatnosti s iznosom dugovanja od 8,6 milijardi kuna, što je u ukupnom iznosu udio od 25,6 posto.

Po visini iznosa neplaćenih dospjelih obveza od 7,6 milijardi kuna slijedi trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja tako ima udio u ukupnom iznosu od 22,8 posto. Trgovina pak s ukupno blokiranih 14.731 pravnom i fizičkom osobom ima najveći udio u broju blokiranih poslovnih subjekata, od 23,7 posto.

Krajem prošle godine u blokadi je bilo i 6.558 poslovnih subjekta iz prerađivačke industrije s iznosom od 3,9 milijardi kuna, što je u ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanja udio od 11,6 posto.

S iznosom od 2,8 milijardi kuna, što je u ukupnom iznosu blokade udio od 8,3 posto, slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a u toj je djelatnosti u blokadi bilo 8.357 subjekata.

Po podacima Fine, prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 145,9 tisuća kuna u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja i 157,4 tisuće u ostalim uslužnim djelatnostima do 1,57 milijuna kuna u poslovanju nekretninama. Prosječan dug viši od milijun kuna zabilježen je u još dvije djelatnosti, u rudarstvu i vađenju 1,07 milijuna kuna te 1,48 milijuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

Statistika po županija pokazuje da se na poslovne subjekte s područja grada Zagreba odnosilo 37,3 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, ili iznos od 12,4 milijarde kuna. Krajem prošle godine u blokadi je bio 16.191 poslovni subjekt s područja grada Zagreba.

Slijede subjekti s područja Splitsko-dalmatinske županije, njih 7.791 je krajem prošle godine imalo dugovanja u iznosu nešto većem od 4 milijarde kuna, što je u ukupnom iznosu blokade udio od 12 posto.

U Primorsko-goranskoj županiji bilo je blokirano 4.693 poslovna subjekata s iznosom od 2,6 milijardi kuna, a u Istarskoj 5.196 subjekata s iznosom od 2,3 milijarde kuna. Tako Primorsko-goranska županija u ukupnom iznosu prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanja ima udio od 7,9 posto, a Istarska 7 posto.

Na poslovne subjekte u gradu Zagrebu i te tri županije odnosilo se ukupno 64,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. Ostalih 35,9 posto iznosa disperzirano je na 17 ostalih županija, s udjelima od 0,6 posto u Požeško-slavonskoj do 5,9 posto u Zagrebačkoj županiji, napominju iz Fine.

Promatraju li se dospjele nepodmirene obveze prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti grada Zagreba s prosječnih 770,2 tisuće kuna dospjelih nepodmirenih obveza, a najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji s 292,3 tisuće kuna.

Prosječan iznos na razini Hrvatske po poslovnom subjektu bio je 538,7 tisuća kuna, što je za 14,5 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 630,1 tisuću kuna, napominju iz Fine.