Glad poduzetnika za stranim radnicima država će riješiti ukidanjem kvotnog sustava. Potpunu liberalizaciju najavio je jučer Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, na konferenciji Hrvatske gospodarske komore "Može li Hrvatska bez stranih radnika", na kojoj je najavio da će u srpnju u javnu raspravu ići novi zakon o strancima, a u proceduru u Sabor trebao bi biti upućen krajem kolovoza ili početkom rujna.

Ukratko, novi beskvotni sustav sličan je slovenskom modelu kojeg godinama hrvatski poslodavci zazivaju, a koji polazi od brzog dobivanja dozvole za zapošljavanje radnika iz "trećih", ne-EU zemalja, kada na domaćem tržištu nema raspoloživih radnika. Policija će po novom zakonu izdavati dozvolu za boravak i rad državljanima koji ispunjavaju uvjete za boravak. Postupak zapošljavanja za poslodavca starta traženjem HZZ-a da obavi test tržišta rada i utvrdi u svom registru nezaposlenih ima li osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca, kojeg potom o rezultatu testa izvještava u roku od 15, odnosno 30 dana. 

Ako test pokaže da nema raspoloživih radnika u evidenciji, poslodavac može zatražiti mišljenje HZZ-a, koji ima rok za izdavanje od 5 radnih dana. Poslodavac pri tom mora dokazati da obavlja djelatnost za koju traži radnike, nema dugovanja državi, u posljednjih šest mjeseci ima najmanje tri zaposlenika iz RH i članica EU na neodređeno i puno radno vrijeme, odnosno jednoga ako je riječ o obrtniku ili slobodnoj profesiji.  Fizička osoba čiji obrt posluje sezonski moraju dokazati da je u prethodnoj sezoni zapošljavao najmanje jednog domicilnog radnika i imao najmanje 100 tisuća kuna prihoda. 

NO, Upravnom vijeću HZZ-a novi zakon o strancima ostavit će i mogućnost da utvrdi listu zanimanja za koju poslodavci neće biti dužni tražiti provođenje testiranja tržišta i moći će izravno i po kratkom postupku tražiti mišljenje HZZ-a, a taj odabir ovisit će o stanju na tržištu i bit će javno objavljen na HZZ-ovim internetskim stranicama. Iako poslodavci pozdravljaju ukidanje ograničenja za zapošljavanje stranih radnika Davorko Vidović, HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje i bivši ministar rada, kaže kako će biti nezadovoljnih zbog toga što su ovakav prijedlog očekivali već u lipnju.

Katić, pak, kaže kako je sam prijedlog još u radnoj varijanti, te će se i danas oko detalja razgovarati s predstavnicima gospodarstva i sindikata. "Otvaranje tržišta i njegovo reguliranje na što jednostavniji način naša je neminovnost, jer nedostatak radnika ima nesagledive posljedice ne samo za gospodarstvo, nego i društvo u cjelini", ističe Vidović, a predsjednik HGK Luka Burilović to je obrazložio i ocjenom da bez rješavanja problema manjka radnika nije realno očekivati nastavak započetog rasta BDP-a. Zbog toga on zaziva da se ne samo krene s ovim velikim korakom, nego da to bude sprint.

Vlada će već danas povećati kvote za uvoz stranih radnika, a novi zakon primjenjivat će se s početkom 2020. U ovom trenutku, prema podacima koje je iznio državni tajnik Katić, do polovice lipnja od predviđenih 65 tisuća radnih dozvola izdano je više od 40 tisuća, a najveća iskorištenost je u graditeljstvu i turizmu, iz kojih ovih dana stiže i najviše vapaja Vladi da poveća kvote. U graditeljstvu je od gotovo 18 tisuća mogućih dozvola preostalo za izdavanje još 4 tisuće, s time da je 2700 zahtjeva u postupku obrade, a u turizmu ih praktički nije niti preostalo, jer je od 15.611 predviđenih dozvola preostalo još 1350, ali je u obradi gotovo tri tisuće.

Katić kaže i kako je evidentno da postojeći sustav nije efikasan jer nije lako utvrditi potrebe, pa je primjerice ostao velik broj neiskorištenih kvota u brodogradnji, nakon krize u Uljaniku i 3. maju, ali i poštanskoj djelatnosti, za koju je predviđeno izdavanje 600 dozvola, a dosad izdana samo jedna.  Povećan broj dozvola, koji je ove godine u odnosu na 2017. veći za 700 posto, a u odnosu na 2018. 170 posto, iziskuje i više efikasnosti u policiji, a po Katićevim riječima dozvole za boravak i rad policijske uprave izdaju u roku 10 dana, a dozvole za sezonske radnike u roku tri dana.

Iako MUP ne kreira radnu politiku, Katić je uvjeren da će zadovoljiti potrebe tržišta rada. Prve reakcije poduzetnika na skraćivanje procedure za zapošljavanje stranaca su pozitivne. Postojeći problem ilustrirao je na konferenciji Saša Breznik iz PP Orahovica, kaže kako je nedavno s popisa potencijalnih radnika kojeg su dobili od HZZ-a tek par ljudi došlo na razgovor, a u telefonskim pozivima gotovo svi su rekli da nisu zainteresirani.

Marijan Betina iz Boxmark Leathera, kaže kako je lani zbog duge birokracije ta tvrtka ostala bez nekoliko radnika iz Ukrajine koji su izgubili strpljenje i otišli raditi u Poljsku. Manjak radnika već nekoliko godina Boxmark rješava i radnicima iz Mađarske, koji ne ulaze u kvotni režim, ali im se svaki dan organizira prijevoz. Batina kaže kako je ispočetka Boxmark bio dočekan na nož od svih, ali se brzo shvatilo da je tih 100 radnika iz Mađarske sačuvalo 300 drugih radnih mjesta. 

Poseban problem na koji ukazuju gospodarstvenici jest odljev kvalitetnih kadrova iz okruženja, koji odlaze u druge europske zemlje, a čime i naši proizvođači, građevinci i hotelijeri gube na kvaliteti svojih proizvoda i usluga. Stoga, osim kvotnog režima savjetuju da država olabavi terete, posebno komunalne troškove, kako bi ostalo prostora za povećanje plaća, čime se jedino može zaustaviti odljev radnika.