Grad Bjelovar prvi je najtransparentniji hrvatski grad koji je atraktivnim mjerama pokazao kako ubrzati razvoj poduzetništva i povećati zaposlenost, uz besplatnu aplikaciju putem koje svi građani imaju uvid u isplate iz Proračuna Grada Bjelovara.

Upravo je to bio povod konferencije pod nazivom Kako transparentnost utječe na poduzetništvo koju je Grad održao u suradnji s Večernjim listom i Poslovnim dnevnikom u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar.

Smanjenje poreza
“Gospodarstvenici i građani žele znati kako se javni novac troši, a to bi u Hrvatskoj trebalo biti pravilo. Stoga u Poslovnom dnevniku i Večernjem listu želimo mijenjati društvo i poslati jasne i važne poruke o snažnoj povezanosti gospodarstva i transparentnosti”, poručio je u uvodnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak istaknuo je da više nisu jedina transparentna jedinica lokalne samouprave.

Naime, na hvalevrijednom popisu pridružili su im se Općina Omišalj i Grad Sveta Nedelja. “Ako pošaljemo snažnu poruku građanima koji imaju pravo znati kako političari troše njihov novac, šaljemo snažnu poruku da bjelovarska kuna vrijedi više od bilo koje druge uložene kune u Hrvatskoj. Naglasak je na transparentnom ponašanju i borbi protiv korupcije. Smanjujemo prirez, gradska vlast je brza, učinkovita i jasna, nema što skrivati i želi da građani znaju što uplaćuju u gradski proračun.

Kako kaže krilatica ‘računi na sunce’ i ‘bez računa se ne računa’, a to je svakako slučaj u Bjelovaru. Stoga pozivamo investitore da dođu i investiraju u grad Bjelovar jer, ponavljam, ovdje njihova, odnosno vaša kuna vrijedi više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj”, istaknuo je Hrebak i dodao da moderno gospodarstvo ne može postojati na temeljima birokratskog modela iz prošlog stoljeća.

Zatim je Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreznog savjetovanja tvrtke Deloitte, prezentirala trenutno stanje, izazove i perspektive za budućnost poreznih davanja na lokalnoj i državnoj razini. Zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Igor Brajdić održao je prezentaciju o razvoju gospodarstva u Bjelovaru, osvrnuvši se na opće mjere za poticanje poduzetništva, realizirane i planirane projekte te povezanost otvorenog proračuna i trošenja s generalnim napretkom gospodarstva.

Prikazana je i video anketa o mišljenjima gospodarstvenika o transparentnosti u Bjelovaru. O transparentnosti i razvoju gospodarstva, točnije uzročno-posljedičnoj vezi transparentnosti poslovanja javne samouprave i razvoja gospodarstva, koji povezani s nižim porezima pružaju idealan sustav za razvoj poduzetništva, raspravljalo se na zanimljivoj panel raspravi.

Općina Omišalj je s oko 3000 stanovnika i 300-tinjak obrta i poduzeća postala jedna od tri najtransparentnije lokalne samouprave, a načelnica Mirela Ahmetović istaknula je pomoć Bjelovara na samim počecima, kao i oduševljenje stanovnika koji su pozdravili ideju.

“Nažalost, tog oduševljenja nema na političkom nivou, no tražit ćemo da se počne pričati o tome. Tek kada država ispuni ulogu regulacije okruženja, poput postavljanja standarda i obveza uvođenja transparentnosti, tada bi to bila norma civilizirane države. Ovaj program transparentnosti i pristup trošenju javnih sredstava je doprinos demokraciji. Treba na nacionalnom nivou uvesti obvezu transparentnosti trošenja javnih sredstava i provođenja javne nabave, i tu prestaje ‘fama’ oko lokalnih šerifa, korupcije”, poručila je Ahmetović.

Zbog uvjeta došli u Bjelovar
U bjelovarskom uredu zagrebačke IT tvrtke Serengeti radi 22 visokokvalificiranih ljudi. Plaće su visoke, a iz Bjelovara rade i za inozemne projekte. Robert Blažek, program manager i voditelj ureda tvrtke, smatra da bez takvih mogućnosti ne bi ostali u Hrvatskoj.

“U Bjelovar smo došli i zbog kvalitetnog kadra, a Hrebak nam je poželio dobrodošlicu. Bjelovar se istaknuo voljom da stvar prikaže transparentno i da tvrtke znaju što očekivati. Stvari su egzaktne, a dalje očekujemo brzinu izvođenja sljedećih koraka. U 21. stoljeću morate mijenjati stvari brzo, nisu više dovoljne samo inicijative”, rekao je Blažek i istaknuo važnost infrastrukture i potrebe za širokopojasnim internetom, posebno u ruralnim područjima.

Nadalje, stvari treba rješavati kroz partnerstvo, tim više što samo 44 posto hrvatskih građanki i građana poduzetništvo vidi kao pozitivnu aktivnost, dok u skandinavskim zemljama to misli čak 80 posto građana. Smatra to Ivan Bračić, predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika, koji se pritom osvrnuo i na poreznu politiku koja, kaže, mora brinuti o stvaranju nove vrijednosti. “Porezi nisu pravilno obuhvaćeni, previše je sive ekonomije, posebno u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Sve se brzo mijenja, a mi se sporo prilagođavamo. Od parnjače do elektrike prošlo je 120 godina, a od 4. do 5. industrijske revolucije već 20 godina”, naglasio je Bračić. U samo nekoliko godina Bjelovar, Sveta Nedelja i Omišalj napravili su više u borbi protiv korupcije nego javna tijela u zadnjih 30 godina. “Krenuli smo sa smanjenjem prireza. Poslali smo snažnu poruku, smanjili troškove, digitalizirali procese, racionalizirali vlastitu potrošnju, a u gradskoj upravi smanjili broj ljudi.

Dakle, može se. Međutim, pitanje je vremena kada će političari prepoznati da to nosi glasove. Predugo je bilo čekati 30 godina. Sve ćemo uputiti i sa svima ću razgovarati, premda je ovo tek kotačić u borbi protiv korupcije. Svi znaju filozofirati u Hrvatskoj, svi su stručnjaci za sve, no rijetko to mogu isporučiti i realizirati. Malo je konkretnih političara koji su praktični, a previše filozofa i teoretičara”, poručio je gradonačelnik Hrebak.

Važnost edukacije
Pri samom kraju događaja održana je tribina o napretku digitalizacije i transparentnosti u Hrvatskoj te koliko se napredovalo, u sklopu koje je pitanja i mišljenja uputila publika.

Božo Zeba, načelnik Sektora razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, osnivač i direktor tvrtke UVI PLAY Marko Komerički te direktorica Tehnološkog parka Bjelovar Ivana Jurković Piščević, istaknuli su koliko je važno danas ljude educirati o financijskoj, digitalnoj i medijskoj pismenosti u doba kada je potrebno poznavati infrastrukturu interneta i kada je teže biti siguran na društvenim mrežama.

“Digitalizacija je tek početak onoga što slijedi”, poručili su. Gradonačelnik je u završnom govoru istaknuo da će Bjelovar i dalje ustrajati na svojoj transparentnosti te da su otvoreni za razvoj poduzetništva s manje poreza i manje birokracije, a s više slobode i odgovornosti u javnom sektoru. “Građani su ti koji nas plaćaju, a mi smo dužni pružiti im što bolju uslugu”, zaključio je Dario Hrebak.

Javni sektor uzima puno, a daje malo, ali klima se polako mijenja
U intervjuu “1 na 1” Vladimir Nišević i Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa, razgovarali su o načinu trošenja javnog novca i provođenju strukturnih reformi za efikasan sustav u službi građana. Huić je objasnio kako je, bavljenjem javnom djelatnošću, odlučio od 2014. godine, kada je Lipa počela s radom, odlučio komentirati politiku i iznositi svoje stavove u javnosti, posebice nakon što su, dodao je, tri vlade zaredom pogrešno reagirale na ekonomsku krizu koja je za Hrvatsku značila gubitak 150.000 radnika i znatno utjecala na demografiju. “U vladi Tima Oreškovića, koja se nije bavila ideološkim temama, bio sam savjetnik i fokus je bio na fiskalnoj konsolidaciji, ekonomiji i poticanju gospodarskog rasta. Aktualna Vlada RH ima sreće. Plenković i Marić rade dobre stvari, no to nije dovoljno. Nije danas više riječ samo o visini poreza nego i kvaliteti usluge. Pa u Zagrebu gdje je prirez 18 posto škole nemaju sapun. To je cijela slika hrvatskog javnog sektora jer uzima puno, a daje malo”, kazao je Huić te dodao da ljudi koji obnašaju javnu vlast imaju obvezu prema građanima položiti račune i biti odgovorni. Smatra i da se Hrvatska suočava s manjkom demokracije i demokratske svijesti. “Inzistiramo na manjim porezima kako bi nam ostalo više novca za druge stvari, želimo promijeniti i konkretizirati odnos poreznih obveznika i vlasti. Gradovi su uveli transparentnost, počeli rezati poreze i to je pokazatelj da se klima mijenja. Prepoznali su potrebu građana za transparentnom politikom. Političke elite ne mogu raspolagati javnim novcem kako žele već ga trebaju trošiti efikasno i na javna dobra, a to trenutno nije situacija”, upozorio je. Huić je naveo i da je Hrvatska na 62 posto prosjeka Europske unije, dok je istočna Europa na 75 posto stoga je potrebno rasti brže. Osvrnuo se i na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj za koje kaže da je univerzalno i da ga mali broj ljudi plaća, no da troškove nitko ne kontrolira niti racionalizira. “Trebale bi postojati cijene usluga da se integrira javni i privatni dio, pa i vaučeri. Što se tiče mirovinskog osiguranja, potrebna je regulacija jer postoje različiti legalni načini kako ‘dobiti’ mirovinu, a od 1.200.000 umirovljenika veliki dio nije odradio puni radni staž”, upozorio je. Smatra da postoje dva pristupa: čekati da pobijede ljudi s načinom razmišljanja poput njega i gradonačelnika Darija Hrebaka, ili da lokalne jedinice samouprave počnu raditi te da digitaliziraju javnu upravu poput, kako je naveo, Svete Nedelje gdje je moguće ocijeniti rad ljudi u javnoj službi. “Vlada RH nema pravo donositi mjere koje usporavaju hrvatski rast i zato nema smisla donositi mjere koje smanjuju našu konkurentnost. Udruga Lipa tražit će od svih političkih stranaka, odnosno nametnuti da centralna država učini državni proračun transparentnim, a da jedinice lokalne samouprave uvedu mjere na primjeru Bjelovara”, zaključio je Huić.