Kada je izbor vratiti dijete nakon praznika u školske klupe s tjedan dana zakašnjenja ili otkazati zimovanje i ostati bez nekoliko tisuća kuna, a često i bez kompletnog iznosa ski-aranžmana, većina roditelja bira prvu opciju.

Obvezan polog

U domaćim putničkim agencijama kažu kako ne samo da nitko ne otkazuje skijanje, nego se praktički nitko niti ne raspituje za promjenu termina ili uvjete pod kojima bi mogli dobiti svoj novac nazad. Većina skijaša je, naime, odavno uplatila bar 30% cijelog aranžmana, a mnogi su plaćajući zimovanje na rate još od ljetos već u cijelosti isplatili svoj zimski odmor. U agenciji Palma travel tako kažu da čak i oni koji su uplatili osiguranje za slučaj otkaza u ugovorima nemaju stavku koja govori o povratu novca u ovakvom slučaju. “Od austrijskih i talijanskih hotelijera slovenski, istina, iskazuju nešto više razumijevanja, ali u pravilu nema načina da ljudi zbog naknadnog pomicanja početka drugog polugodišta sada dobiju novac koji su uplatili”, kažu u Palma travelu. Dodaju da se radi o popriličnim svotama koje se za četveročlanu obitelj kreću na razini 15.000 kuna i teško je očekivati da se ljudi odreknu svog plairanog odmora i tolikog novca.

Cijene i upola niže

Većina obitelji tradicionalno bira odlazak u tjednu od 4. do 11. siječnja, jer su cijene 30 do čak 50 posto niže nego tjedan prije. Do prosvjetarskog štrajka taj je tjedan u u Zagrebu i bio predviđen kao dio školskih praznika, a zbog masovnog dolaska skijaša iz Hrvatske na austrijskim i talijanskim skijalištima poznat je kao ‘hrvatski tjedan’. U nekim županijama, poput Istarske i Zadarske, recimo, praznici su neovisno o štrajku trebali završiti tjedan ranije nego u Zagrebu, a nastava početi već 7. siječnja. No, i u tim županijama roditelji masovno od ranije planiraju vaditi djecu iz škole i zimovati u ‘hrvatskom tjednu’. To potvrđuje i Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

“Nema promjena planova kod onih koji su rezervirali skijanje, a većina je to obavila odmah poslije ljeta. Razumljivo je zašto je našim ljudima važno zimovati baš tada. Osim nižih cijena tad su na mnogim skijalištima animacije i škole skijanja s hrvatskim instruktorima i nema jezične barijere”, ističe Fain. Nikolina Frklić, direktorica marketinga u Atlasu naglašava da su skijaši publika koja bukira svoj zimski odmor u first minuteu, rijetki u zadnji tren. O konkretnim brojkama hrvatskih skijaša se već godinama spekulira, dok neki kažu da i 300 tisuća Hrvata ode u siječnju na skijanje, stručnjaci ističu da je to nemoguće jer u skijalištima radijusa 500 kilometara od Hrvatske nema toliko smještajnih kapaciteta, a i da ih ima, teško da bi Hrvati u njima bili jedini gosti te su skloniji procjeni od nekoliko desetaka tisuća skijaša.