Hrvatska je dosad primila manji broj prognanika od zemalja koje su prvi susjedi Ukrajine, no za onima koji su odlučili doći, nastala je gotovo pa pomama među gradovima i županijama, među poslodavcima. Ukrajinci su svima poželjni. Među prvima koji je “iskočio” bio je grad Bjelovar i njegov Tehnološki park.

Čim je objavljena informacija da je ukrajinska IT tvrtka Intellias, iz protesta zbog stava Srbije prema ratu, odlučila odustati od otvaranja svog razvojnog centra u Novom Sadu i preseliti ga u Hrvatsku, gradonačelnik Dario Hrebak i direktorica Tehnološkog parka Ivana Jurković Piščević pozvali su ih da centar otvore kod njih.

Ponudili su besplatan prostor, a imaju i povoljnije porezne uvjete, no, zasad nisu dobili odgovor. HGK je, pak, stupio u kontakt s Intelliasom, te su im ponudio pomoć i povezivanje sa svojim Udruženjem za IT.

“U planu je sastanak dok naprave sve formalnosti oko prebacivanja poslovanja”, kažu u HGK. Iz Intelliasa ne otkrivaju detalje, no sudeći prema njihovim web-stranicama, odabrana je lokacija u Zagrebu, ali još nema adresu, a tvrtka još nije upisana u sudski registar.

Komori se, kažu nam, obraćaju i ukrajinske tvrtke zainteresirane za preseljenje, a poslodavcima s kojima su u komunikaciji, kažu, u prvom su planu informacije o uvjetima kao što su vrtići, međunarodne škole i odgovarajući poslovni prostori.

Hrvatske tvrtke već imaju dobro iskustvo s radnicima iz Ukrajine, lani ih je, što u turizmu, što u industriji i graditeljstvu, radilo više od 2000, pa ne čudi da se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje promptno složila lista na koju se do jučer upisalo 120 tvrtki koje nude posao Ukrajincima, a prijave stižu i u HGK, koji podatke prosljeđuju Veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu.

I to ne samo u turizmu, nego u apsolutno svim djelatnostima i u svim hrvatskim krajevima. Angažirani su i na lokalnim razinama, a jučer su na sastanku s premijerom župani i predstavnici udruga gradova i općina razgovarali o mogućnostima prihvata.

Ukrajinci su vrijedni i svi u EU potrudit će se da ih što više dođe u njihovu zemlju, kaže župan Ivan Anušić/D. Javorović/PIXSELL

Među onima koji ozbiljnije rade na prihvatu i uklapanju u zajednicu je Osječko-baranjska županija, koja je s prvim danom rata u Ukrajini ekspresno pripremila Akcijski plan za prihvat prognanika, ali i stvaranje uvjeta za njihov dulji ostanak.

“Za mnoge je to sada bolna tema, svi računaju da će se vratiti kući do kraja godine, no bude li interesa, spremni smo i kupiti kuće i poljoprivredno zemljište i dati ga zainteresiranim obiteljima koje bi željele ostati i živjeti na našem području”, kaže župan Ivan Anušić.

Nažalost, Slavoniju su posljednjih godina napuštali, i to ponajviše mladi ljudi, pa kupnja nekretnina ili nalaženje posla neće biti problem. Trenutno je na području Anušićeve županije više od 350 izbjeglica, nitko nije u dvorani, imaju osiguran smještaj u privatnim objektima ili hotelima i apartmanima.

Anušić ne skriva da želi da ih stigne još više, jer Slavonci imaju iskustva s prognanstvom i imaju ih gdje primiti. Županija već ima 40-ak stambenih jedinica koje će moći urediti i dati na raspolaganje izbjeglicama, a ministru državne imovine Ivanu Paladini na jučerašnjem je sastanku u Vladi predložio da se i za cijelu Hrvatsku ažurira popis neaktivne imovine koju se može osposobiti i dati na korištenje izbjeglicama.

“Ukrajinci su vrijedni i svi u EU, od Njemačke i Italije do Francuske, potrudit će se da ih što više dođe u njihovu zemlju, a mi imamo slično podneblje i klimu, sličan mentalitet, pa i sličnu zemlju. Uglavnom, lako ih možemo inkorporirati i zato trebamo brzo reagirati”, kaže Anušić, iz čijih podataka se doznaje i da već oko 50 izbjeglica u Osijeku organizirano uči hrvatski jezik.

Poduzetnici nisu dugo oklijevali, čim je bilo jasno da je prvi put aktiviran privremeni mehanizam zaštite u EU, čime je izbjeglicama pružena mogućnost boravka i života bez uobičajenih procedura dobivanja azila, pokazali su da trebaju radnike.

S druge strane, Ukrajinci koji su u radno-aktivnoj dobi već pri dolasku u Hrvatsku na društvenim mrežama raspituju se za mogućnost zaposlenja, te mnogi nalaze poslodavca i mimo službene mreže koju organizira država.

Kako nam je potvrđeno u HZZ-u, dosad je u njihovu evidenciju prijavljeno tek njih troje, u Varaždinu, Zagrebu i Osijeku, s tim da valja znati da je to rezultat procedure koju je potrebno proći od ulaska u zemlju do prijave na HZZ, a ona podrazumijeva prijavu MUP-u, koji izdaje osobnu iskaznicu i OIB, s čime se stječe uvjete za korištenje svih prava, uključujući i zapošljavanje.

Na HZZ-ovu popisu, inače, nema zanimanja za koje se ne nudi posao. Na njoj su od dobro znanih imena i velikih kompanija do malih lokalnih tvrtki, ali iz svih djelatnosti i svih hrvatskih krajeva. HUP-ov glavni direktor Damir Zorić procjenjuje da će najviše uspjeha biti u zapošljavanju u turizmu i trgovini, no na listi ima i velike potražnje za liječnicima i medicinskim osobljem, primjerice u Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije i varaždinskog Doma zdravlja, do klinike Magdalena i liječnika specijalista medicinske mikrobiologije koje treba Synlab Hrvatska.

Za IT zanimanja zainteresirani se mogu javiti M Sanu, te Spanu, koji je na razini grupe snažan rast lani ostvario upravo u Ukrajini, koja je nakon Hrvatske i najvažnije tržište. Inženjere elektrotehnike traži Kalide, a sve vrste radnika od inženjera do električara i zavarivača, te građevinskih radnika energana Reneteh u Ogulinu.

Na HZZ-ovom popisu su mnogi od velikih trgovaca poput Spara, Lidla, NTL-a, Metroa, Bose i Pet centra, a najbrojniji su oni iz turističkog sektora. No, niz je imena iz industrijske proizvodnje, od karlovačkog Lole Ribara, Feroimpexa, omiškog Galeba, zaprešićkog Hrvatskog kišobrana, šivače u Bra-Pag-u u Antunovcu, NTT New Textile Technologies u Osijeku, Akorda koji treba stolare, zagrebačke Prvomajske koja treba limare, koprivničkog Silensa, koji treba radnike u proizvodnji obuće, do poznatog hrvatskog brenda u proizvodnji namještaja Prostoria.

Dubrovačka tvrtka Trames traži potencijalne projektante i arhitekte među Ukrajincima, a za posao poziva radnike iz Ukrajine i i TÜV Nord u Slavonskom Brodu, inače gradu na čijem su području do sada na hrvatskom području bili najviše koncentrirani Ukrajinci. Zanimljivo je i da se na ovoj listi našla i Hanfa, koja nudi posao aktuara.

Od dosad pristiglih gotovo 10 tisuća Ukrajinaca, nešto manje od polovice su žene, no, oko 12% su, muškarci, i to pretežito oni u radno-aktivnoj dobi, jer, kako pojašnjava glavni ravnatelj HUP-a Damir Zorić, mobilizacije su pošteđeni očevi troje i više djece. Iz iskustva koje je imao radeći u hrvatskom uredu za prognanike i izbjeglice ‘90.-ih Zorić procjenjuje da se pravi val izbjeglica tek može očekivati.

“Ovo je prvi val, sada još vlada euforija, mnogi su još po skloništima u Ukrajini, no kada rat završi i ljudi se suoče sa spaljenom zemljom koja je tamo ostala, za očekivati je nove kolone izbjeglica, kao što smo i mi ovdje prošli i za njih također treba biti spreman”, poručuje Zorić.