Sve je na stolu, od crnih lista do zamrzavanja širokog spektra proizvoda, priprijetio je nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima trgovačkih lanaca ministar gospodarstva Davor Filipović.

Uvertira za to žurno okupljanje bila je Twitter objava premijera Andreja Plenkovića koji je dan prije, prvog radnog dana od službenog ulaska Hrvatske u eurozonu, putem društvenih mreža izvijestio kako je održao sastanak s nadležnim ministrima i državnim/inspekcijskim tijelima.

Ne baš malo skuplje
To je očito uslijedilo kao politički odgovor na “anegdotalne” informacije o pritužbama građana na zaokruživanja cijena naviše u preračunavanju na euro, što doduše kod jeftinijih artikala nerijetko znači i ne baš malo poskupljenje.

No, na učinke zaokruživanja cijena u pojedinim segmentima tržišta se i računalo jer se pri prelasku na euro to događalo i drugdje. Pita li se ekonomiste, to pitanje ne bi smjelo biti problem zbog kojega se izvršna vlast mobilizira pozivajući se na zaštitu građana.

Eventualnog dokaza da bi se radilo o kartelnom djelovanju, na što bi država mogla djelovati nema, a neki upućeni promatrači reći će kako se neki od glavnih konkrenata među trgovačkim lancima ne mogu dogovoriti ni o vanjskoj temperaturi. Sve u svemu, u tržišnom gospodarstvu u tom pogledu najveći bi posao trebala odraditi konkurencija, kaže Ljubo Jurčić.

Sličnog je mišljenja i Damir Novotny. Smatra da se većina trgovaca ipak drži pravila i ne vjeruje da bi cijela ta priča sa zaokruživanjem toliko trebala zaokupiti pozornost velikog resora (gospodarstva), pa zaključuje da se tu zapravo radi o smirivanju javnosti, odnosno političkoj poruci.

Iz izjava ministra Filipovića o “neopravdanom povećanju cijena”, čini se pak da ga više muče poskupljenja prije samog uvođenja eura, a što su trgovci pripisivali povećanim ulaznim cijenama (proizvođača i dobavljača) najprije uslijed pandemije, a potom i rata u Ukrajini.

”Razgovarali smo o kontinuiranom rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića te o konverziji kune u euro. Inflacija je trenutačno 13,5 posto, na što najviše utječe upravo porast cijena hrane i bezalkoholna pića”, rekao je Filipović ističući da je Vlada poduzela niz mjera za ublažavanje inflacije, od kojih su neke bile i usmjerene gospodarstvu.

“Svima koji će prelazak na euro pokušati iskoristiti, poručujem da im to neće proći. Zaštitit ćemo građane”, poručio je uz napomenu kako očekuje da u narednom periodu počnu smanjivati cijene jer za dizanje nema potrebe.

U svakom slučaju, trgovci očito nisu imali za razloga za zadovoljstvo sastankom i relativno brzo su s njim i završili. ”Ako je došlo do pojedinačnog kršenja dogovora, loše je bacati ljagu na cijeli proces”, kaže Josip Zaher iz Hrvatske gospodarske komore. Oglasili su se i iz Hrvatske udruge poslodavaca, poručujući da su “neugodno iznenađeni” ministrovim prijetnjama.

Kažu da je Zakon o uvođenju eura vrlo jasno definirao pravila pretvaranja cijena te da se u tome “nisu mogle dogoditi špekulacije od strane trgovac”a, te kako umjesto stigmatizacije cijelog sektora treba imenovati stvarne krivce koji manipuliraju cijenama.

Praćenje prosječnih cijena
Ministar je pak najavio i pojačane kontrole Državnog inspektorata. Neke su zapravo već u tijeku. Primjerice, od rujna, kad je na snagu stupila Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda za koja su limitirane cijene, DIRH je obavio 965 inspekcijskih nadzora, pri čemu su povrede utvrđene u njih 36.

Inače, u okviru prilagodbe gospodarstva i zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura organizirano je i praćenje kretanja MPC najčešće kupljenih roba i usluga u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja cijena.

U tu svrhu u suradnji s DZS-om od rujna se prate prosječne cijene košarice s odabranih 78 roba te 25 usluga, a prema rezultatima za studeni ona je stajala 7126 kuna nasuprot rujanskih 7118. Usto, s udrugama za zaštitu potrošača provodi se projekt Tajni kupac.