Umjesto da nastavi padati, nelikvidnost raste.

Iznos kratkotrajnih blokada do 60 dana kontinuirano se smanjivao od donošenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kojim su propisani rokovi plaćanja, pa se u nekoliko mjeseci smanjio praktički za pola milijarde kuna (sa 1,27 milijardi kuna u listopadu 2012. na 771,09 milijuna u siječnju 2013.). No, u veljači je došlo do preokreta. Iznos blokada do 60 dana skočio je na 1,03 milijarde. Posljednje povećanje iznosi oko 250 milijuna kuna, a u odnosu na kraj prošle godine oko 130 milijuna kuna. Stručnjaci procjenjuju da će nelikvidnost rasti. 

Sve dublja kriza
Branimir Lokin, vanjski član Savjeta Hrvatske narodne banke, uvjeren je u to da se problem nelikvidnosti neće riješiti. "Ona će rasti zbog recesije jer je generirana gubicima u gospodarstvu i cijelom sustavu. Recesija je produbila gubitke i oni se vraćaju u sustav. Kriza se produljuje, nelikvidnost će rasti i uništavati puno tvrtki", kaže Lokin. Zbog čišćenja tržišta uvođenje predstečajnih nagodbi dobar je potez, smatra, no problem vidi u tome što nelikvidnost nije formalnopravni problem nego strukturni. "Predstečajnim nagodbama ne može se riješiti nelikvidnost, dugove je potrebno zatvoriti", kaže Lokin. Glavni urednik RRiF-a Vlado Brkanić kaže da je pored države koja ne plaća (od zdravstva do javnih poduzeća) problem nelikvidnosti i u tome što je kriza sve dublja.

"Predsanacijski postupci neće dati rezultate jer se predstečajnim nagodbama samo formalno smanjuje zaduženost", smatra Brkanić, dodajući da će mnogi završiti u stečaju.  Pojačana financijska disciplina u ispunjavanju obveza prema državi koja rješava svoja potraživanja stvara sve jači pritisak, pa se nelikvidnost seli prema poslovnim partnerima, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskoga instituta u Zagrebu. Kaže da poduzećima rastu rashodi jer svi pokušavaju redovito servisirati državu i banke, a onda zbog manjka tekuće likvidnosti plaćaju partnere izvan rokova. 

Manje nelikvidnih
Na kraju veljače na tržištu je bilo 2,6 posto nelikvidnih subjekata. U kratkotrajnoj blokadi završila su 3764 subjekta (1985 tvrtki i 1779  obrtnika). Zanimljivo je da porast nelikvidnosti ne prati povećanje broja nelikvidnih subjekata, njihov se broj smanjuje. Osnove koje dolaze na naplatu preko Fine nisu svota svih dugova, nego samo onih koji su imali osigurana plaćanja, a izgubili su strpljenje, kaže Brkanić."Panika je među vjerovnicima, pa poduzimaju mjere koje se tiču poreznog prava. Porezni uvjet za otpis tražbina pokretanje je postupka prisilne naplate. To je potrebno radi poreznoga priznavanja troškova otpisa. Vrijeme je izrade godišnjih obračuna, pa vjerovnici aktiviraju instrumente prisilne naplate, zadužnice, i tako barem čine svoje otpise porezno priznatima", kaže Brkanić.

Visi 86% dužnika

Brisanje nije rješenje 

Iako je i dalje najveći broj insolventnih subjekta čiji su računi završili u dugotrajnoj blokadi preko 360 dana, poslovni slom takvih je neizbježan, no nije ih lako izbrisati zbog obveza prema bankama. Ukupno je takvih subjekata 50.461, a vjerovnicima duguju više od 34 milijarde kuna. No, od 65.488 blokiranih subjekata njih 43.205, odnosno dvije trećine, čine tvrtke i obrtnici bez zaposlenih. Na njih se odnosi gotovo 60 posto ukupna duga, odnosno dugovi im prelaze 23 milijarde. S obzirom na to da se 85,5 posto dužnika odnosi na subjekte bez tržišne perspektive, te se očekuje njihovo brisanje, ni to, smatra Lokin, neće riješiti nelikvidnost. "Jedna tvrtka bez zaposlenih može napraviti milijarde dugova, a kad je zatvorite, time niste riješili nelikvidnost. Ona je emitirala dugove u cijeli sustav", upozorava Lokin.  

Predstečajnim nagodbama ne može se riješiti nelikvidnost, dugove je potrebno zatvoriti
Branimir Lokin, Savjet HNB-a

Panika je među vjerovnicima, pa poduzimaju mjere koje se tiču poreznog prava
Vlado Brkanić, RRiF