Istočna Europa bilježi oporavak maloprodaje, a Hrvatska je među prvacima u količinskom rastu i porastu cijena, uz Rumunjsku i Poljsku, dok zapadna Europa stagnira.

To je dio analize stanja u trgovini RH i EU, koju je prezentirala Jelena Doko Cetina iz ACNielsena na 31. konferenciji za proizvođače i trgovce, MAGROS 2019., u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i HGK. Dodala je i da je drugi kvartal pokazao indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj (77) ispod europskog prosjeka, no bitno je veći naspram prve godine nakon našeg ulaska u EU.

Globalno, po osjećaju blagostanja potrošača predvode Sjeverna Amerika i azijsko-pacifičko područje.    U Hrvatskoj privatne marke svih trgovaca drže već 19% tržišta prehrane i drogerija, s doprinosom od 25% tržištu maloprodaje. To može sugerirati da hrvatski kupci prepoznaju kvalitetu privatnih marki, koje su u njihovim emocijama već izgrađeni brendovi.

Rast koji privatne marke ovdje ostvaruju dobrim dijelom je generiran kroz kanal diskontera, pa tako hrvatska maloprodaja u posljednjih godinu dana raste 4,1%, a privatne marke +5,3%, tj. rastu brže od sektora u čemu veliku ulogu ima Lidl. Segment proizvođača (srednji i mali) koji su po veličini prodaje na tržištu od 50. do 100. mjesta raste po stopi od 8,4%, a rast 10 vodećih domaćih proizvođača iznosi oko 1,7%.

  Prednosti i nedostaci jedinstvenog tržišta EU – tema konferencije, pokazala je niz problema, od malih proizvođača koji nemaju otkupljivače za svoje proizvode do velikih koji imaju velike brige kako do plasmana na strane police. Otvoreno je pitanje skromnih rezultata provođenja Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u RH, uz brojne probleme u primjeni, što se podjednako odnosi na trgovinu i proizvođače.   

Na potrebne promjene zakona, u dijelu nekoliko ključnih novih rješenja na čijim formulacijama radi poslodavačka udruga, ukazao je Martin Evačić, predsjednik HUP – Udruge trgovine i direktor NTL-a, rekavši "da se danas radi u većoj sivoj zoni nego prije zakona". Za sektor maloprodaje je velik izazov neradna nedjelja, kao i promjene u segmentu obrazovanja jer bez toga trgovina nema napretka, mišljenje je Ivice Katavića, predsjednika Udruženja trgovine HGK i predsjednika Uprave KTC-a koji ističe: "Nedostatak radne snage osjećamo u Zagorju i Međimurju, a KTC raste te je očekivani prihod u 2019. blizu 2 mlrd. kn. No, brine što pojedinac ne može uvijek postavljati leđa za državu, već nas ona treba zaštititi. Imamo 1400 zaposlenika  u 28 trgovačkih centara u 24 grada u 9 županija, a to nije malo i država mora iznaći rješenje."

Kako to izgleda kad najveći hrvatski konditor izlazi na strano tržište prezentirao je menadžer za razvoj inozemnih tržišta u Krašu Darko Radišić.  "Jako je teško doći na policu gdje je ona posložena, a domicilni igrači su oni koji su kreirali i proizvodnju i trgovinu. Kraš je tradicionalno jak u Americi, Kanadi i Australiji, a u Saudijskoj Arabiji lani smo prodali 100 milijuna komada napolitanki, što znači da nijedan hrvatski proizvod nije više zaživio na izvoznom tržištu pod domicilnim brendom", kaže on.

Zanimljivo, oko 60% njemačkih investitora ne bi ponovo investiralo u RH, naveo je predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Thomas Sichla. To je posljedica frustracija, kaže, zbog izostanka promjena u poslovnom okruženju. S druge strane, Njemačka kao visoko organizirana za jedinstveno tržište koje nema alternative, privukla je čak oko 75% Hrvata koji su se od našeg ulaska u EU iselili iz zemlje.