Tisuće stranica dokumentacije vezane uz nagodbu u Agrokoru iskrcano je Trgovačkom sudu, a od jučer poslije podne prijedlog nagodbe, kao i prateći prilozi i tablice javno su dostupni putem e-oglasne suda. Opseg dokumentacije je takav da će ga prije ročišta za izglasavanje nagodbe koliko-toliko stići proučiti tek mali broj od oko 3000 vjerovnika s pravom glasa (blizu 2500 malih potpuno je namireno). Uz sam prijedlog nagodbe, zacijelo će najčitaniji prilog biti onaj o tražbinama – utvrđenim i podmirenim tijekom postupka tj. prije glasovanja. S obzirom na članstvo u Privremenom vjerovničkom vijeću prokuristice Kraša Marice Vidaković pod povećalom bi se mogle naći pozicije Kraša, a prema tablicama o tražbinama proizlazi da mu je od 52 mil. kn utvrđenih tražbina od Konzuma (na koji se odnosi i glavnina tražbina prema koncernu) podmireno 47,3 mil. kn te da će se u konačnici naplatiti 95%. Iako je PVV jednoglasno usvojilo prijedlog nagodbe, iza te odluke, prema procjenama, stoji oko 85% tražbina vjerovnika, što znači da nezadovoljnika ima dosta i mimo Adris grupe koja se zasad jedina otvoreno i glasno negativno očitovala o nagodbi. Rovinjani su navodno već angažirali međunarodnu odvjetničku tvrtku iz globalnih top pet, ali čini se da u otporu neće ostati ‘solo’ slučaj.

Sve upućuje na potencijalne komplikacije na putu do pravomoćnosti nagodbe te šire od toga kroz razna osporavanja od strane drugih nezadovoljnih vjerovnika. Žalbe se mogu očekivati po nizu pitanja, navode pravnici s kojima smo razgovarali. Navode i osporavanja s aspekta regresnih jamstava, što je neobičan detalj jer se činilo da je ta problematika pod pritiscima nagodbom i riješena. Priličnu dvojbu, međutim, izazvala je medijska formulacija kako će se regulirati regresna jamstva. Naime, klauzula po kojoj banke otpisuju 65%, a dobavljači preuzimaju 35%, dok se svota prenosi na nizozemsko društvo ocjenjuje se kao neprimjenjiva. Stoga se očekuje da će dobavljači koji do sada nisu ništa regulirali kroz sporazum s regresnim vjerovnikom to rješavati kroz sporove.

Za izvanrednu upravu i postupak dobra je vijest da se to tiče malog broja vjerovnika, a loša bi moglo biti to što ima i zvučnih imena poput jedne tvrtke u stranom vlasništvu, koja se, prema našim izvorima, smatra ‘preveslanom’. Regulacija toga ovisi o volji banke, a koliko će one biti motivirane za sporazume o regresnim jamstvima ostaje za vidjeti.

U slučaju sporazuma, naime, iskupljena regresna prava prelaze na hrvatskog jamca – kompaniju koja je bila zajmodavac Agrokora preko mjenica koje su otkupljivala faktoring društva, pa se ne prenose dalje kako je nagodbom planirano na nizozemski holding. U provedbi bi to značilo da bi banke ostale 100% ‘kratkih rukava’, zbog čega se model analizira kao nominalno, a ne stvarno rješenje. Što je na stvari pokazat će se ubrzo, a najkasnije do sudske potvrde nagodbe, koja se ni ne vezuje za 10. srpnja kao krajnji rok, nego pravnici navode da potvrdu treba očekivati u srpnju, ali nakon navedenog roka.

Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja  Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700