Prva godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji potvrdila je golemu ovisnost nacionalnog tržišta o uvozu hrane.

Negativna bilanca, ostvarena između srpnja ove godine i srpnja 2013. godine iznosila je 1,29 milijardi dolara i veća je 23 posto u odnosu na rezultat ostvaren godinu dana prije, otkriva analiza koju su izradili u Croatiastočaru. Na uvoz hrane potrošeno je 2,93 milijarde američkih dolara što je na godišnjoj razini rast od 12 posto dok je kroz izvoz uprihodovano 1,63 milijardi dolara, četiri posto više naspram učinka iz prethodne godine. 

Mesna omča
Najveće stope vezane su uz sektor svježeg mesa gdje je trošak uvoza u godinu dana skočio sa 257 na čak 380 milijuna dolara. Premda je od svih skupina proizvoda kroz izvozne parametre upravo segment mesa zabilježio najveću promjenu u plusu, količinski je unutar godinu dana rastao 80 posto, a vrijednosno 95 posto, još uvijek se radi o malim brojkama. U tonama je izvoz uvećan sa osam na 14,7 tisuća tona, a vrijednosno sa 27 na 53 milijuna dolara.

Svinjetina je ostala perjanica i uvoza i izvoza, no brojke su i tu neusporedive. Uvoz svježe svinjetine u promatranom razdoblju uvećan je sa 46.000 na 72.000 tona, vrijednosno sa 143,7 na 215,8 milijuna dolara. Paralelno, kroz izvoz je između dva srpnja prodano gotovo tri tisuće tona svinjetine (godinu prije tek 111 tona) u vrijednosti 11 milijuna dolara dok je prethodnu godinu prihod na izvozu svinjetine iznosio tek 388 tisuća dolara.    Ni u mliječnom segmentu nema dobrih rezultata, ukupno gledano uvoz je veći 29 posto, trošak je rastao sa 183 na 236 milijuna dolara dok je istodobno izvoz pao na 71 posto, sa 66 na 47 milijuna dolara.
 

Alarmantan rast bilježi uvoz sira sa 55,9 na 84 milijuna dolara dok je izvoz pao sa 13 na 12 milijuna USD.Iako je izvoz mesnih prerađevina posrnuo za 16 posto, sa 108 na 90,8 milijuna dolara ta je grupacija ostvarila pozitivan učinak. Naime, na uvoz istovrsne grupe proizvoda potrošeno je 66 milijuna dolara, 17 posto više nego godinu dana prije. Unatoč tom skoku trajni suhomesnati proizvodi, panirani i konzervirani imaju pozitivnu bilancu 24,5 milijuna dolara.  

Pritisak deflacije  
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić upozorava da uz golemi rast uvoza i pad izvoza, mjereno kroz ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivredno-prehrambenog sektora, dodatni uteg ovoj grupaciji predstavlja i evidentan pad proizvodnje u pojedinim skupinama proizvoda. "Unatrag deset godina prvi puta je zabilježen pad proizvodnje mliječnih fermenata te mesnih proizvoda. Iako je kod ovih grupa proizvoda pokrivenost uvoza izvozom ostala pozitivna, po prvi puta u deset godina i ta pozitivna bilanca bilježi pad," iznosi Bobetić.

Uz ukupno negativnu bilancu i negativne trendove u padu proizvodnje sektor dodatno opterećuje deflacija cijena kako tržnih, neto prodajnih, tako i potrošačkih cijena u odnosu na prosječne EU trendove koja kontinuirano traje više od godinu dana. "Prva godina članstva vrlo se nepovoljno odrazila na mesno-mliječni sektor kako u proizvodno tržišnim tako i u ekonomsko-financijskim pokazateljima," ocjenjuje Bobetić.