Nakon što smo 2023. godinu završili s rekordnim vanjskotrgovinskim deficitom u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 1,9 milijardi eura, negativni trendovi se nastavljaju i u ovoj godini.

Izvoz u šest mjeseci 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine bilježi pad od 4,2%, a uvoz je porastao za 8,2%. Deficit je povećan za 32,4% i iznosi čak 1,2 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 59%, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnju razinu od 66%.

U razdoblju siječanj – lipanj 2024. ostvarili smo suficit samo u razmjeni žitarica i ribe. Nažalost, u svim ostalim kategorijama ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mliječnih proizvoda i jaja, voća, hrane za životinje, povrća te proizvoda na bazi žitarica.

“S obzirom na nedostane količine za namirenje potreba industrije, domaćeg stanovništva i turizma, bilježimo prekomjeran uvoz mesa, mlijeka, voća i povrća. U ovom trenutku ne naziru se zaokreti u poljoprivrednoj politici, što znači da ćemo i u budućnosti kao posljedicu loše proizvodne strukture najveće deficite u vanjskotrgovinskoj razmjeni imati kod visokodohodovnih kultura i poljoprivrednih proizvoda s najvećom dodanom vrijednosti”, komentira Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Najviše nedostaje mlijeka
Hrvatsko stočarstvo bilježi kontinuirani pad broja stoke, uz iznimku peradi. U desetogodišnjem razdoblju broj goveda smanjio se za 6,1%, od čega krava za 27,6%, svinja za 23,2% i ovaca za 11%. Broj peradi povećao se za 15,4%. Uz pad broja krava smanjila se i proizvodnja mlijeka za 34,7%, dok se proizvodnja jaja povećala za 6,1%.

Prirast goveda manji je za 4,5%, svinja veći za 8,1%, ovaca manji za 6%, a peradi veći za 38,6%. Nismo samodostatni u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja. U mesu peradi samodostatnost je 87%, goveđem mesu 67%, a svinjskom mesu 57%. Samodostatnost kod mlijeka tek je 53%, a jaja 80%.

Postoji veliki raskorak između nominalne vrijednosti proizvodnje i njenog volumena zbog snažne fluktuacije cijena u poljoprivredi. Indeks fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje DZS-a govori o padu volumena proizvodnje u stočarstvu od 16,3% u 2023. u odnosu na 2013. i o padu od čak 13,2% u 2023. u odnosu na 2022. godinu.

Uz jačanje turističke potražnje, manja proizvodnja razlog je znatnog povećanja uvoza ovih proizvoda, kaže Kovačević. Navodi kako su u 2023. živa stoka, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med te mesne prerađevine činile 25% ukupnog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vrijednosti 1,4 milijardi eura, odnosno 46% ukupnog deficita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

“Pokrivenost uvoza izvozom je niska i iznosi 39%. Uvoz ovih proizvoda kontinuirano raste, a u 2023. u odnosu na 2013. narastao je čak 2,8 puta”, iznosi Kovačević brojke koje potkrepljuju negativne trendove u hrvatskoj poljoprivredi.

Od početka 2020., kretanja potrošačkih cijena hrane u RH i EU vrlo su slična. Snažan rast cijena počinje sredinom 2021. godine. Kod nas rast cijena hrane doseže vrhunac u listopadu 2022., s 20,5% na godišnjoj razini.

Rast potrošačkih cijena hrane na godišnjoj razini još uvijek je prisutan, no značajno je usporen i od rujna 2023. vraća se u jednoznamenkaste okvire. Trenutno je rast u EU 1,7%, a u Hrvatskoj 1,9% na godišnjoj razini. Međutim, ističe Kovačević, razina potrošačkih cijena značajno se promijenila u posljednjih 5 godina i povratak na razine pretpandemijskog razdoblja nije realno očekivati.

Hrvatska se po rastu potrošačkih cijena hrane u ovom razdoblju nalazi oko sredine ljestvice EU zemalja. Od početka 2020. do kolovoza 2024., potrošačke cijene hrane u Hrvatskoj prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,61%, da bi u kolovozu 2024. u odnosu na siječanj 2020. bile veće za 37,9%. U ovom razdoblju najviše su kod nas rasle cijene kruha, jaja, masti i ulja, mesa, voća i povrća.

Kovačević navodi kako postoji značajna korelacija u kretanjima potrošačkih cijena, proizvođačkih cijena u industriji i uvoznih cijena hrane. Međutim, pojašnjava, kretanja cijena outputa u poljoprivredi pokazuju veće oscilacije i slabiju korelaciju s ostalim cijenama u lancu opskrbe. Promjene cijena outputa u poljoprivredi u pravilu se reflektiraju s vremenskim odmakom i različitim apsolutnim utjecajem na razine ostalih cijena u lancu opskrbe hranom.

Cijene u EU rastu
Za razliku od svjetskih cijena hrane koje padaju na godišnjoj razini od prosinca 2022., potrošačke cijene hrane u EU još uvijek rastu, no znatno usporeno. Iz odnosa razine cijena u lancu opskrbe hranom, može se zaključiti kako je u Hrvatskoj značajno prisutna “uvezena” inflacija.

U razdoblju od početka 2020. do danas, proizvođačke cijene u primarnoj proizvodnji hrane narasle su 34,6%, hrane u industriji narasle su 24,9%, cijene hrane u uvozu za 42,4%, a potrošačke cijene hrane za 37,9%.

“Niska produktivnost u poljoprivredi koja je na razini 30% prosjeka EU, nedostatna proizvodnja i velika uvozna ovisnost generiraju rast cijena hrane. Sigurno da uvoz i duži dobavni lanci povećavaju potrošačke cijene te da isto tako zbog niske samodostatnosti nismo u mogućnosti amortizirati tržišne poremećaje i inflatorne pritiske iz inozemstva”, zaključuje Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.