Kaže da se u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji ne može zaposliti pomoćni konobar iz trećih zemalja, nego ga se može zaposliti samo sezonski što nije slučaj u drugim obalnim županijama.

Prijetnja rastu

Udio stranih radnika dosegnuo 5% radne snage, a trebamo ih još

“Radnici iz trećih zemalja uglavnom se zapošljavaju na pomoćnim mjesta, to su poslovi koji nisu nužno u prvim redovima jer je uvijek bolje da su domaći radnici oni koji dočekuju gosta i koji razgovaraju s njima i govore im o našoj hrani, baštini i svemu što imamo”, ističe.

Naglašava kako u slučaju da se radi o radnicima koji znaju jezik, kao na primjer radnici iz naše blizine, nije problem da budu u “prvim redovima”. Međutim, sve je veći problem naći radnika koji poznaje jezik.

“Naše procjene su da nam je prošle godine nedostajalo oko 35 tisuća radnika koji su gotovo u potpunosti popunjeni radnom snagom van Hrvatske od kojih je 19 tisuća bilo s područja dalekog istoka, uglavnom Filipini i Nepal. Ostali su bili iz područja bliže nama” objašnjava Tabak.

U Hrvatskoj sve više stranih radnika

Među više od sto tisuća stranih radnika u Lijepoj Našoj i Filipinka Joy Uziel Torres posao i drugi dom pronašla je u Zagrebu. U Hrvatskoj je već nekoliko mjeseci, radi u Agenciji za zapošljavanje, zadovoljna je poslom i ljudima.

Čak 400 registriranih agencija za zapošljavanje u potrazi je za kvalitetnim stranim radnicima za kojima potražnja stalno raste. Stjepan Jagodin, direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju, kaže da su Filipinci najpoželjnija radna snaga, kada se govori o radnicima iz trećih zemalja.

“Mi smo u nekoliko godina zaposlili oko 5 tisuća Filipinaca, kulturološki su prilagodljivi i govore engleski, što je poslodavcima u Hrvatskoj jako bitno”, ističe.

Samo lani izdano je oko 124.000 radnih dozvola, najviše za sektor turizma i građevinarstva, no potreba postoji i u rastućoj informatičkoj industriji.

anketa

Radna snaga goruće je pitanje za našu IT industriju

“Što se tiče zakona o strancima, on se mijenja jer moramo implementirati izmijenjenu direktivu koja se odnosi na tzv. plavu kartu ili uvoz kvalificirane visokostručne radne snage za potrebe informatičkog sektora i idemo na sto veću fleksibilizaciju i digitalizaciju procesa”, kaže Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a.

Uz radnike iz okružja najviše zapošljavamo one iz Nepala, Indije, Filipina i drugih dalekih zemalja.

“Okrenuli smo se prema Uzbekistanu. To je tržište gdje dolaze fizički jači ljudi i dobri su radnici u građevini. Okrećemo se prema Turskoj, a sada pregovaramo i s Agencijom u Peruu. Apsolutno nema grane koja nam se nije obratila i jedino se administrativna zanimanja ne traže”, rekla je Manuela Vukelić, direktorica Agencije za zapošljavanje Kutina.

Na Zavodu za zapošljavanje gotovo je 120.000 nezaposlenih i više od polovine su žene. Velik broj osoba dugotrajno je nezaposleno. Dio njih uključuje se u novi program “Posao plus.”

“Tim programom potencijalnih 65.000 naših dugotrajno nezaposlenih osoba bi se moglo prekvalificirati i budući da program traje do tri godine i da sadrži više mjera mi bi bili zadovoljni da njih 10% uključimo na tržište rada”, objašnjava Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja za sektor tržišta rada HZZ-a.

Nije mnogo, ali svaki hrvatski radnik itekako vrijedi s obzirom na čestu nestašicu stručnih i lojalnih zaposlenika.