Kako zadržati radnu snagu i privući kvalitetan kadar u Hrvatsku, i ove je godine goruće pitanje za mnoge poslodavce, posebice u građevinarstvu i turizmu. Mnogi se okreću tržištu radne snage iz trećih zemalja, ponajviše Azije. HRT doznaje da pojedine agencije za zapošljavanje, kojih je u Hrvatskoj više od 400, strane radnike traže čak u dalekoj Južnoj Americi.
“Nastojimo raditi cijelu godinu, a ne samo sezonu tako da je upravo ovo vrijeme od siječnja do travnja vrijeme kad treba pripremati radnike, posebno one iz trećih zemalja. Sasvim sigurno je da će nam i ove godine nedostajati radnika kao što je to bilo i lani. Već se nešto napravilo po tom pitanju i još se trebaju napraviti neke izmjene koje bi na definitivno mogle pomoći”, kaže Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljstva HGK.
Kaže da se u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji ne može zaposliti pomoćni konobar iz trećih zemalja, nego ga se može zaposliti samo sezonski što nije slučaj u drugim obalnim županijama.
“Radnici iz trećih zemalja uglavnom se zapošljavaju na pomoćnim mjesta, to su poslovi koji nisu nužno u prvim redovima jer je uvijek bolje da su domaći radnici oni koji dočekuju gosta i koji razgovaraju s njima i govore im o našoj hrani, baštini i svemu što imamo”, ističe.
Naglašava kako u slučaju da se radi o radnicima koji znaju jezik, kao na primjer radnici iz naše blizine, nije problem da budu u “prvim redovima”. Međutim, sve je veći problem naći radnika koji poznaje jezik.
“Naše procjene su da nam je prošle godine nedostajalo oko 35 tisuća radnika koji su gotovo u potpunosti popunjeni radnom snagom van Hrvatske od kojih je 19 tisuća bilo s područja dalekog istoka, uglavnom Filipini i Nepal. Ostali su bili iz područja bliže nama” objašnjava Tabak.
U Hrvatskoj sve više stranih radnika
Među više od sto tisuća stranih radnika u Lijepoj Našoj i Filipinka Joy Uziel Torres posao i drugi dom pronašla je u Zagrebu. U Hrvatskoj je već nekoliko mjeseci, radi u Agenciji za zapošljavanje, zadovoljna je poslom i ljudima.
Čak 400 registriranih agencija za zapošljavanje u potrazi je za kvalitetnim stranim radnicima za kojima potražnja stalno raste. Stjepan Jagodin, direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju, kaže da su Filipinci najpoželjnija radna snaga, kada se govori o radnicima iz trećih zemalja.
“Mi smo u nekoliko godina zaposlili oko 5 tisuća Filipinaca, kulturološki su prilagodljivi i govore engleski, što je poslodavcima u Hrvatskoj jako bitno”, ističe.
Samo lani izdano je oko 124.000 radnih dozvola, najviše za sektor turizma i građevinarstva, no potreba postoji i u rastućoj informatičkoj industriji.
“Što se tiče zakona o strancima, on se mijenja jer moramo implementirati izmijenjenu direktivu koja se odnosi na tzv. plavu kartu ili uvoz kvalificirane visokostručne radne snage za potrebe informatičkog sektora i idemo na sto veću fleksibilizaciju i digitalizaciju procesa”, kaže Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a.
Uz radnike iz okružja najviše zapošljavamo one iz Nepala, Indije, Filipina i drugih dalekih zemalja.
“Okrenuli smo se prema Uzbekistanu. To je tržište gdje dolaze fizički jači ljudi i dobri su radnici u građevini. Okrećemo se prema Turskoj, a sada pregovaramo i s Agencijom u Peruu. Apsolutno nema grane koja nam se nije obratila i jedino se administrativna zanimanja ne traže”, rekla je Manuela Vukelić, direktorica Agencije za zapošljavanje Kutina.
Na Zavodu za zapošljavanje gotovo je 120.000 nezaposlenih i više od polovine su žene. Velik broj osoba dugotrajno je nezaposleno. Dio njih uključuje se u novi program “Posao plus.”
“Tim programom potencijalnih 65.000 naših dugotrajno nezaposlenih osoba bi se moglo prekvalificirati i budući da program traje do tri godine i da sadrži više mjera mi bi bili zadovoljni da njih 10% uključimo na tržište rada”, objašnjava Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja za sektor tržišta rada HZZ-a.
Nije mnogo, ali svaki hrvatski radnik itekako vrijedi s obzirom na čestu nestašicu stručnih i lojalnih zaposlenika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu