Tvrtka za gospodarenje otpadom Metis godišnje ulaže dva milijuna kuna u razvoj poslovanja, a da postoje stabilne strategije razvoja ovog sektora ulagali bi i više, kazala je Marija Stanić, predsjednica Uprave ove riječke tvrtke prilikom intervjua 1na1 koji je s njom, u sklopu konferencije 9. Croatia Waste Expo 2020. održao Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Metis posluje već 72 godine na tržištima Hrvatske, EU te u Kini i SAD-u, a sama Marija Stanić sav svoj radni vijek, već 40 godina, radi u toj kompaniji. Nakon što je posljednjih 10 godina bila direktorica financija, početkom ove godine preuzela je kormilo ove tvrtke. Osnovna djelatnost Metisa je prikupljanje i obrada metalnog, nemetalnog te ostalog otpada.

“Metis je lani imao oko 180 zaposlenih, a zadnjih mjeseci, uslijed pandemije, zaposlili smo ih još 62 te sada imamo ukupno 240 radnika”, kazala je Stanić.

Dodaje da im je lani prihod bio 227 milijuna kuna, stalno posluju s više od 1900 poslovnih partnera, a na svaku novu krizu, kakva je i ova korona, odgovaraju prilagodbom i restrukturiranjem tvrtke.
Sjedište tvrtke je od 2008. u Zoni Bakar, a ističe da imaju jako dobru suradnju sa svim lokalnim zajednicama u kojima djeluju.

“Već niz godina u Hrvatskoj pokušavamo iz komunalnog otpada odvojiti vrijedne sirovine kako bi se što manji dio otpada odložio na odlagališta. To je proces koji treba početi edukacijom ljudi već od malih nogu – kako bi djeca već u vrtiću znala kako pravilno odvajati otpad”, kaže Stanić.

To smatra i važnim gospodarskim procesom jer bi s izgradnjom sustava kružnog gospodarstva mnoge vrijedne sirovine, umjesto na odlagalištu, završile u industriji i time će se stvoriti dodatna vrijednost za sve. Stanić ističe da je veliki problem što razvoj kružnog gospodarstva u Hrvatskoj ide dosta sporo.

Glavni razlog za to vidi u činjenici da je najveći dio komunalnih tvrtki u javnom, gradskom i općinskom, vlasništvu, a što onda znači da su one trome u djelovanju i spore u odlučivanju i prilagodbi na nove okolnosti. S druge strane, za velike privatne igrače je veliki problem da se stalno mijenjaju strategije gospodarenja otpadom..

“Veliki nedostatak hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom su energane. kod nas se već 30 godina govori o izgradnji energana, nije napravljeno ništa. Sirovine konstantno izvozimo u Austriju i druge zemlje koje nemaju problema s tim da u centrima svoje metropole imaju učinkovite energane koja zbrinjavaju otpad”, zaključuje Marija Stanić.