Dostupnost informacija iz državnih proračunskih dokumenata u Hrvatskoj je iznadprosječna, no da bi se građani doista argumentirano mogli uključiti u donošenje odluka o javnim prihodima i rashodima potrebno je dodatno povećati i kvalitetu i opsežnost dostupnih informacija iz proračuna, pokazuju rezultati istraživanja "Indeks otvorenosti proračuna 2012.", koje danas predstavio Institut za javne financije (IJF).

Istraživanje, temeljeno na podacima za 2010. i 2011. godinu, obuhvaća sto zemalja svijeta, a od maksimalne vrijednosti indeksa od 100 bodova, indeks za Hrvatsku iznosi 61 bod, što ju je svrstalo na 22. mjesto.

Prosjek za sve zemlje iznosi 43 boda, dakle građanima zemalja obuhvaćenih istraživanjem, koje je proveo International Budget Partnership (IBP) iz Washingtona, dostupno je 43 posto traženih informacija iz njihovih državnih proračuna.

Hrvatska je u ovom, četvrtom istraživanju, ostvarila napredak u odnosu na prethodno, kada je ostvarila 57 bodova, a porast se tumači objavljivanjem detaljnijih opisa i pokazatelja učinaka proračunskih aktivnosti i programa u prijedlogu proračuna.

Viša razina otvorenosti proračuna, prema riječima ravnateljice IJF Katarine Ott, omogućava veću uključenost javnosti u njegovu pripremu, donošenje, provedbu i nadzor izvršenja, a time i kvalitetnije odluke o korištenju sredstava, efikasnije javne usluge, smanjenje korupcije, viši kreditni rejting zemlje, poboljšanje ulagačke klime i sl. No prvenstveno to omogućava bolje usklađivanje proračunskih sredstava sa stvarnim potrebama države.

Da bi te informacije bile dostupnije pritom nije potreban dodatni trošak, već se od vlasti očekuje samo politička volja, s obzirom da te informacije veće postoje, samo se ne objavljuju, istaknula je Ott.

Kao primjer navela je kako je posljednji Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija objavljen s podacima za listopad 2012., a trebao bi se objavljivati za svaki mjesec do kraja idućeg mjeseca.

Među preporukama za višu otvorenost proračuna iz IJF-a primjerice navode objavljivanje polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna koje bi sadržavalo usporedbu planiranih i stvarnih mogućnosti ostvarenja s obzirom na uvjete koji su se promijenili od donošenja proračuna. Također, iz IJF-a ukazuju na potrebu da se već pri određivanju proračunskih prioriteta s njima upoznaju i saborski zastupnici kako bi i oni mogli davati svoje prijedloge, kao i da bi Državni ured za reviziju trebao publicirati detaljna izvješća o svojim postupanjima temeljem informacija o eventualnim kršenjima pravila koje im netko prijavi.

U ovogodišnjem istraživanju najvišu vrijednost IBP indeksa, iznad 90 bodova, imaju Novi Zeland (93) i Južna Afrika (90), a s nula bodova na začelju liste su Mianmar, Katar i Ekvatorska Gvineja.

Od zemalja regije višu vrijednost indeksa od Hrvatske imaju Češka (75), Slovenija (74) i Bugarska (65), a na ljestvici su se iza Hrvatske 'plasirale' primjerice Italija (60 bodova), Poljska (59), BiH (50), Srbija (39) i dr.