Iako nam je građevinarstvo jedna od najjačih industrija, tvrtka koja je dosad obavila najviše poslova energetske obnove u Hrvatskoj jedna je slovenska tvrtka, tvrdi zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir.
Ulhir
Iznenađuje me što hrvatski građevinari ne pokazuju interes za poslove energetske obnove
On je u petak na Zagreb business summitu na Zagrebačkom velesajmu upozorio na to da se velike hrvatske građevinske tvrtke uopće ne javljaju na natječaje energetske obnove.O tome koja je to slovenska tvrtka tako aktivna gdje hrvatski građevinari nisu nije želio govoriti. Procjenjuje pak da će se do 2030. godine u Hrvatskoj na poslovima energetske obnove obrnuti ukupno 128 milijardi kuna.
Nejasni kriteriji
"Iznenađuje me što domaći građevinari ne pokazuju interes, i to iako se trudimo učiniti sve kako bismo im to područje učinili zanimljivim", kaže Uhlir.Građevinari pak upozoravaju na to da su i te kako zainteresirani za takve poslove, ali da model nije do kraja definiran. Ključan je problem što nisu jasno propisani uvjeti povrata investicija. Dragutin Kamenski, direktor Kamgrada, kaže da je i te kako zainteresiran za poslove energetske obnove.
128mlrd.
kuna do 2030. investicija u energetsku obnovu
Navodi da nije problem u tome što bi se građevinske tvrtke, kao investitori u takve projekte, trebale same zaduživati i potom povrat tog zaduženja financirati kroz uštede energije."Međutim, činjenica da uvjeti u kojima se ostvaruju uštede nisu jasno definirani jest problem i zato nam treba adekvatna regulativa", kaže Kamenski. Dodaje da se niti jedna ozbiljna kompanija ne može zadužiti u uvjetima u kojima ne zna kako će taj dug točno vratiti.
Karakaš
To je vrlo rizičan model, gdje je povrat ulaganja 14 godina, a uvjeti nedefinirani
Otvoreni prozori
Zdenko Karakaš, direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu, kaže da je bez definiranja uvjeta pod kojima se ostvaruju uštede to vrlo rizičan model. "Zamislite samo koji su sve rizici ako se neka velika građevinska tvrtka odluči zadužiti i kao investitor u energetsku obnovu limenki na zagrebačkom Borongaju, a da nisu jasno definirani uvjeti vezani uz te uštede", pita se Karakaš. Primjerice, ne zna se čak ni kako bi se ostvario povrat u situaciji da neki stanar voli zimi držati otvoren prozor, a o tome ovisi povrat investicije. "O spremnosti hrvatskih građevinara najbolje govori podatak da su slovenski građevinari u pet puta goroj situaciji i da za sve važnije poslove u Sloveniji zovu hrvatske građevinare", zaključuje Karakaš.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.http://limun.hr/main.aspx?id=835085&Page=3
energetski model su pravili betonirci iz ministarstva graditeljstva, a ne energetičari, jer naprosto ministarstvo graditeljstva je bastion lobija betoniraca i “političkih” arhitekata, većina struka vezanih za graditeljstvo tamo ne može ni priviriti,
jer ministarstva nisu državna ministarstva niti se brinu za branšu kojom nominalno ministiriraju, nego su to privatne prćije interesnih lobija koje se razdijele kao ratni plijen nakon svakih izbora.
Pa radi se o tome da se Izvođač mora zadužiti ili uložiti vlastita sredstva koja mu se vraćaju kroz uštede koje mu isplaćuju ili stanari ili fond.
Zato je problem taj otvoreni prozor dok radi grijanje.
Zvuči “primitivno” ali je tako.
Ne razumijem! Zar gradjevinske firme nisu izvodjaci poslova a stanari investitori? O kakvom riziku, odnosno otvaranju ili zatvaranju prozora je ovdje rijec?
Uključite se u raspravu