Gdje da počnem? Odgovorio je pitanjem donedavni hrvatski premijer Tihomir Tim Orešković kada ga je Večernji list zamolio da napravi inventuru i otkrije je li shvatio gdje i kamo cure milijarde kuna iz državnog proračuna.

On je tu inventuru već napravio i o njoj razgovarao s novim predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. Sada to zna, ekonomska i financijska teorija u RH znatno ovise o političkoj praksi. Svejedno, ostavlja dojam da bi, kada bi mogao, rado dovršio ono što je započeo, piše Večernji list. Ovako, nakon Nove godine, kaže, započet će novu karijeru.

Što sada mislite, je li se vaš životni “eksperiment”, preuzimanje mjesta hrvatskog premijera, isplatio? Što ste dobili, što ugrozili, gdje ste u plusu, a gdje u minusu u odnosu na Oreškovića prije godinu dana?

"To za mene nije bio eksperiment nego prilika da zajedno sa svojim partnerima pomognem Hrvatskoj. Htio sam svojim iskustvom i znanjem pokrenuti nove stvari. Spreman sam bio preuzeti odgovornost i izazov. Cijeli je život jedan izazov, a najlakše je žaliti se i govoriti da se ne može ništa napraviti. Za mene to znači i spremnost na žrtvu. Ne žalim se nimalo i bila mi je čast služiti na ovaj način. Napravili smo u kratko vrijeme dobar proračun, nacionalni plan reformi koje je Europska komisija prepoznala. Sudjelovao sam na summitima Europskog vijeća u vrijeme kada su se događale najturbulentnije situacije kao što su Brexit i migrantska kriza. Za mene je to bilo dragocjeno iskustvo. Mislim da sam Hrvatsku dobro predstavljao na najvišoj razini, što su kolege i potvrdili. Na kraju, bolje sam upoznao zemlju i naše ljude. Taj tzv. eksperiment je u kratko vrijeme promijenio Hrvatsku. Politička scena se značajno promijenila. HDZ ima novo vodstvo i SDP će uskoro imati novo vodstvo. Postavlja se pitanje, u kojem bi smjeru Hrvatska išla da nije došlo do tog “eksperimenta”. Uvjeren sam da taj smjer ne bi bio dobar. Iskreno, platio sam cijenu zbog svojih principa i to me koštalo politički, ali na to ne gledam kao na životni minus."

Sada možete napraviti inventuru. Što ste kao menadžer spoznali o funkcioniranju Vlade RH i RH kao “tvrtke”. Gdje cure milijarde, što je loše i “zatamnjeno” u tom sustavu?

"Gdje da počnem? Više puta sam ostao bez riječi kad sam vidio na koji se način neke stvari rade kod nas. Svjestan sam da država nije tvrtka, ali i država može i treba biti vođena racionalno. Kad je riječ o potrošnji, moramo radi naših građana donositi odluke koje su opravdane i u najboljem interesu svih nas, a ne nekih interesnih skupina. Ne smijemo neodgovorno razbacivati novac poreznih obveznika. Ključna razlika između privatnog i javnog sektora jest transparentnost. U javnom sektoru, moj je dojam, neki ne žele stvoriti transparentan sustav jer on omogućava da ljude smatrate odgovornima za svaku odluku. Nerad i nered ne može se više skrivati. Primjerice, formirao sam IT vijeće s ciljem da se više ne dupliciraju troškovi (softver i hardver) i da dođe do bolje koordinacije među resorima i sinergije. Po mojem mišljenju, možemo u tome uštedjeti više od milijardu kuna. Drugo, naš zdravstveni sustav godinama stvara velike gubitke zbog lošeg upravljanja. To je, prije svega, zbog toga što svaka bolnica ima svoj vlastiti sustav nabave, a država nema kompletnu sliku gdje i koliko se troši. Potrebno je konsolidirati podatke i informacije jer svaka uređena tvrtka ima integrirani sustav kako bi mogla dobro upravljati s točnim podacima. Treće, saznao sam da u javnoj nabavi u 40 posto natječaja imamo samo jednog ponuđača. Očito nedostaje konkurencija koja jedina može dovesti do bolje cijene i kvalitete. Kazali su o meni u medijima da ne razumijem kako javna nabava funkcionira u Hrvatskoj. Mogu samo reći da taj proces jako dobro razumijem i želim istaknuti da bi Vlada samo na javnoj nabavi mogla uštedjeti minimalno dvije milijarde kuna godišnje, koje bi mogla uložiti u strateška područja kao što su demografska obnova i mladi."

Cijeli intervju je ovdje.