Mladi hrvatski poduzetnici ne strahuju od Brexita. Neposredno prije referenduma o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz Europske unije, o kojem žitelji Engleske, Walesa, Škotske, Sjeverne Irske i Gibraltara odlučuju danas, bili smo u Londonu i razgovarali s pripadnicima nove hrvatske emigracije. Uz funtu, upravo je useljavanje glavna tema na kojoj se očekuje da će britanski birači prelomiti: za ili protiv EU. Nova hrvatska emigracija, koja ima pravo birati gradonačelnika Londona, ali ne i odlučivati o Brexitu, odudara od slike nekadašnjih gastarbajtera.

Odreda je riječ o ljudima koji su bili uspješni poduzetnici u Hrvatskoj ili pak gradili karijere u privatnom sektoru, a danas razvijaju biznise i stvaraju radna mjesta na Otoku ili tamo pomažu razvoj poduzetništva. Za razliku od svojih poduzetničkih pandana u Hrvatskoj, oni o politici pa tako i Brexitu pričaju vrlo malo. Stav im je u pravilu identičan: voljeli bi da Ujedinjeno kraljevstvo ostane dio EU. Marija Butković, konzultantica za digitalni marketing, IoT i suosnivačica Kishe, prvog hrvatskog pametnog kišobrana, kaže da Kraljevstvo i sada prilično čvrsto kontrolira useljavanje. Hrvatima i dalje trebaju radne dozvole. "No, 80 posto britanskog gospodarstva čine usluge koje se izvoze i članicama EU", kaže  Butković.

Zato je London, za razliku od ruralnih djelova Velike Britanije, sklon ostanku u Uniji. Marija Butković navodi da je pitanje koliko bi britanskog izvoza u EU opstalo u slučaju odluke o izlasku. Službena britanska statistika pokazuje da su lani na tisuću stanovnika tek njih 1,34 iz EU, uključujući Hrvatsku, došli živjeti u Veliku Britaniju te dodatnih 1,2 iz ostalih djelova svijeta. Štoviše, prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, Velika Britanija je jedna od rijetkih država iz koje se ljudi sele da bi živjeli u Hrvatskoj, i tako već godinama. U 2014. godini 28 Hrvata je otišlo živjeti na Otok, a u Hrvatsku su se istodobno uselila 122 Britanca. Jedan od razloga je što je London, a posredno i Velika Britanija, iznimn skup za život.
 

Bogati se Britanci, barem u metropoli, danas bave ili nekretninama ili fintechom, odnosno startupima koji unose inovacije u financijsku industriju. Jedan takav startup je hrvatski startup AgentCASH. Njegov pokretač Saša Šarunić trenutačno u Londonu uz svesrdnu pomoć Barclays Acceleratora brusi i priprema AgentCASH za širenje. "Prilike za posao ovdje su vrlo velike, a ako se dogodi da Velika Britanija odluči izaći iz Unije, biznisi će već naći načina kako se s time nositi", kaže Šarunić. Slično tvrdi i Matija Žulj, osnivač Agrivija, hrvatskoga poljoprivrednog startupa, koji je zbog investitora registriran u Londonu. "Dođe li do odluke o izlasku iz Unije, vjerujem da će ostati posebni gospodarski odnosi između EU i Velike Britanije, jer nikome nije u interesu da bude drukčije", kaže Žulj, koji očekuje da bi eventualno moglo doći do nekih manjih poreznih razlika.

Prema britanskoj statistici, Velika Britanija 2014. je u Uniju izvezla robe i usluga za 513 milijardi funti, što je 75 posto njezina BDP-a. Prema podacima HGK, Hrvatskoj je Kraljevstvo 11. najvažniji trgovinski partner, ali s udjelom od 1,8 posto u izvozu i 1,38 posto u uvozu. Ukupan hrvatski izvoz u Ujedinjeno Kraljstvo u 2015. godini je bio 204,4 milijuna eura, a uvoz 208,6 milijuna eura. "Ključni proizvodi koje je Hrvatska lani prodavala u Velikoj Britaniji su brodovi-svjetionici, vatrogasna plovila, lijekovi, kotlovi, izolirana žica, dok u uvozu prednjače osobni automobili i ostala motorna vozila te lijekovi i telefonski aparati", poručuju iz HGK. Marija Butković iz Kishe smatra da bi najviše od eventualnog udaljavanja Londona od Unije mogao profitirati Dublin.

"Irska bi mogla biti dobitnik, jer bi tada ostala jedina zemlja u Uniji u kojoj je engleski dominantan, a lakoća poslovanja i stopa poreza na dobit su im gotovo idealni za poslovanje", pojašnjava Butković. Hrvoje Prpić, koji je u London prebacio svoj startup Trillenium, u koji je preko crowdinvesting platforme Seedrsa uložio velik broj Hrvata, kaže da bi eventualana odluka o izlasku malo zakomplicirala priču, ali ne bi Britaniju učinila neatraktivnom za razvoj biznisa. "Pogledao bih druge opcije poput Irske ili Estonije, ali ne nužno, recimo, i Njemačke, jer Velika Britanija ima mnogo jednostavnije propise od Njemačke", kaže Prpić.

Marija Butković navodi da se ipak u Londonu dosta pitaju što bi se moglo dogoditi s funtom. Ona je uvjerena da bi funta oslabjela. Slično je britanskim glasačima poručio i Georg Soros, koji je 1992., kad je Britanija odlučila izaći iz Europskog tečajnog mehanizma, na devalvaciji funte od 15 posto u jednom danu zaradio milijardu dolara. Nova hrvatska emigracija poput Marka Sršana iz Techstarsa, Martine Molinari iz Manifesta i Barbare Perić iz TechCityUK-a živi u Londonu u internacionalnom okruženju i nije toliko uključena u priče o Brexitu. Primjer takvog života je najveća hrvatska softverska tvrtka Infobip, za koju u Londonu, kao jedan od dva glavna čovjeka, radi Britanac Kevin Britt. "Lijepo je raditi za tvrtku koja traži talente i pokazuje toliko lojalnosti i povjerenja, bez obzira na to što je Hrvatska ovdje primarno turistička destinacija", zaključuje Britt.

Turizam: Britanija 7. emitivno tržište

Izvoze Ina, Đ. Đaković TEP, Pliva, Elka i Freudenberger
Posljednjih desetak godina hrvatsko-britanski gospodarski odnosi zadržavaju se na skromnim razinama.  Robna razmjena s Britanijom najvišu razinu dosegla je 2008. godine, kada su naši gospodarstvenici izvezli na to tržište 228,4 milijuna eura, a uvezli roba vrijednih 391 milijun eura. Otad je uvoz iz Velike Britanije konstantno u padu, dok izvoz bilježi porast, posebice u 2015. godini, u kojoj je i ostvaren, nakon rekordne 2008., najbolji izvozni rezultat. Godina službenog ulaska u Europsku uniju inače je i jedina godina u kojoj je Hrvatska ostvarila suficit u robnoj razmjeni. Brodogradnja je resor koji je nekad obavljao velike poslove za britanske naručitelje, no Ina je hrvatska tvrtka koja u statistici trgovinskih odnosa Hrvatske i Britanije vodi i na ljestvici glavnih uvoznika i glavnih izvoznika. Posljednjih godina među onima koji uspijevaju plasirati proizvode na tom tržištu su i Đuro Đaković TEP, Pliva, Elka, Harburg-Freudenberger Belišće. Pozitivan trend u posljednjih se nekoliko godina bilježi i u dolascima i noćenjima turista iz Velike Britanije, koja je postala sedmo po važnosti emitivno tržište. U Hrvatskoj, inače, svoje poslovanje dosad registriralo 35 britanskih kompanija. (M. Brnić)

'Hrvatske tvrtke trebale bi biti hrabrije'

Iz Velike Britanije od 1993. došlo 1,09 milijardi eura ulaganja
Prava hrvatskih investitora u Velikoj Britaniji, kao i britanskih investitora u Hrvatskoj, ne mijenjaju se neovisno o ishodu referenduma, poručuju iz HGK. Pojašnjavaju da i Velika Britanija i Hrvatska imaju izjednačena prava s ostatkom Unije. O tome koliko su Hrvati uložili u Kraljevstvo nema podataka. S druge strane, HNB navodi da su britanske investicije u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine narasle na 1,09 milijardi eura i da je Britanija po tome deveti po veličini investitor u Hrvatsku. Stephen Ashurst iz Trilleniuma kaže da hrvatske tvrtke imaju što ponuditi u Velikoj Britaniji. "Mislim da bi kompanija iz Hrvatske trebale biti malo hrabrije u iskoraku na britansko tržište", kaže Ashurst. Slično smatra i Ales Živković, koji u Londonu razvija svoj drugi startup. Iz HGK navode da, bez obzira na ishod referenduma, treba očekivati da će Velika Britanija ostati barem dio Europskog gospodarskog prostora, poput Norveške i Švicarske.