Konferencija "Turizam i urbanizam"u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i Turističke zajednice Grada Makarske, pokazala se kao pun pogodak.

Dokaz tome je puna konferencijska dvorana za vrijeme izlaganja Predraga Štromara, potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva i prostornog uređenja i Ante Vrbana, jednog od najboljih europskih arhitekata, kao i veliki interes za panel diskusiju 'Problematika apartmanizacije – Makarska danas i su?tra' na kojemu su uz Antu Vrbana sudjelovali i Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Sanja Šaban, pomoćnica ministra, Drago Nosić, direktor hotela Bikovo i Miramare te Hrvoje Bota, direktor tvrtke Održivo.

Na primjeru Makarske govorilo se o potrebi održivog i planskog razvoja naše obale, pametnoj izgradnji kapaciteta te aktiviranju lokalnog stanovništva u osmišljavanju i izgradnji prostora u kojem žive, ali i o problemima prekomjerne izgradnje, apartmanizacije, betonizacije, bez odgovarajuće infrastrukture, s kojim se problemima susreću u svim turističkim mjestima na našoj obali. "Konferenciju smo organizirali kako bismo zaustavili građevinske predatore koji osvajaju prostor zbog vlastitog profita ne vodeći računa o javnom dobru. To nije problem samo Makarske, čitamo što se događa u Mandraču na Korčuli, na Braču, to je problem cijelog našeg Jadrana", rekla je uvodno Hloverka Novak Srzić, direktorica Turističke zajednice Grada Makarske.

Jure Brkan, gradonačelnik Makarske podsjetio je kako Makarska živi od turizma, a ovo što se dogodilo u urbanističkom pogledu, započelo je odavno, kada su se gradila odmarališta i podizao broj postelja, a infrastruktura to nije pratila.  "Danas težimo povećanju kvalitetnih hotelskih sadržaja, ali ne pravimo tak iskorak s hotelima od 4 ili 5 zvjezdica. Nama se događa da se stambene zgrade počinju iznajmljivati i zato imamo urbanistički boom", rekao je Brkan. 

Ministar Štromar je potvrdio kako je urbanizacija sve veća, a infrastrukturni kapaciteti nisu dovoljno kvalitetni. "Kako zaštiti ove ljepote koje Makarska ima? Možda je već 12 i 5, ali doći će i 12 i 20, hajdemo mi utvrditi kamo Makarska ide", rekao je Štromar koji je održao i predavanje 'Rezultatima i reformama do konkurentne RH'.

Njegovo ministarstvo izgradilo je 8200 POS-ovih stanova, subvencionira stambene kredite, zahvaljujući čemu je 13.500 mladih obitelji riješilo stambeno pitanje, a u prošloj su godini za energetsku obnovu povukli 60% više od planiranih europskih sredstava pe se 1300 bolnica, škola, vrtića energetski obnavljaju.  Govoreći o reformama u graditeljstvu istaknuo je digitalizaciju, koja će rezultirati bržem i jednostavnijem izdavanju građevinskih dozvola i smanjiti prostor za korupciju kao i deregulaciju zanimanja, što znači da, primjerice, inženjerima više neće biti obvezno članstvo u komori.  "Ovo je tek početak stvaranja konkurentnijeg društva, nastavit ćemo s tim u svim Vladinim resorima", zaključio je Štromar.

Ima dobrih i loših primjera
Ante Vrban, koji ima 300 projekata po cijelom svijetu, poručio je kako za Makarsku nije prekasno, iako ima puno stvari koje moraju biti bolje. "Nisam bio 15 godina u Makarskoj pa sam napravio automobilom krug po gradu da bih vidio što se u međuvremenu događalo. Ima lijepih primjera, ali i onih koji nisu dobri. Razumijem investitore, i ja za njih radim, koji žele da im se investicije isplate. Ovdje sam da vam kažem kako nije važno da se gradi velika zgrada, zaraditi se može i na lijepim, manjim, kvalitetnim objektima koji se lijepo uklapaju u okoliš", rekao je Vrban. Panel diskusija, kojom je moderirala Maja Mikulandra iz Poslovnog dnevnika, započela je izlaganjem Željka Uhlira koji je kao najveći problem naveo prenamjenu stanova u apartmane što stvara ogroman pritisak na infrastrukturu i kvalitetu destinacije, ali i života građana.

"Naš Zavod za prostorno uređenje zna kako sanirati prostor da bude kvalitetniji i atraktivniji. Kvalitetni prostorni planovi i urbanizam te sanacija područja pomoći će kako dobiti bolju klijentelu i povećati zaradu. Dobar urbanizam može provesti sanaciju i regeneraciju prostora", poručio je Uhlir.  Sanja Šaban je naglasila kako lokalnoj zajednici Ustav garantira da sami raspolažu svojim prostorom, što je definirano i zakonom.  "Ministarstvo je 2004. godine kako bi zaštitilo obalu proglasilo zaštićeni obalni pojas pa sedam jadranskih županija svoje planove šalju u Ministarstvo. Strategijom prostornog razvoja RH preporučene su smjernice razvoja turizma koje podrazumijevaju gradnju na već zauzetim prostorima. Ključne su brownfield investicije. Za svaku turističku gradnju treba prostorno održiv okvir. Prostor je ograničen resurs. Treba podići kvalitetu ponude u kapacitetima koji postoje, vodeći računa o komunali, zelenilu, javnim ponudama", poručila je Šaban.

Ante Vrban, upitan da ocijeni stanje u Makarskoj, rekao je kako stvari nije toliko loše. "Dogodila se betonizacija, ali možemo je sanirati. Važno je dijalogom doći do rješenja. Velika je stvar što je Ministarstvo graditeljstva tu", poručio je Vrban. I ona i Šaban su istaknuli kako je važna edukacija investitora jer ne mora se svaki objekt graditi do samih granica koeficijenta izgrađenosti.  "Investitor neće ulupati ozbiljne novce ako nema podlogu. Na državi je da definira okvir jer je ključno pitanje omjer hotela i apartmana. U Grčkoj je taj omjer 62% u korist hotela, u Austriji 60%, u Španjolskoj 54%, a u Hrvatskoj je 16% hotelskog smještaja, a 84% su privatni apartmani i kampovi. Zato postižemo manje cijene jer taj omjer utječe na kvalitetu destinacije, a time i kvalitetu gostiju.

Nije odgovornost onih koji su investirali u privatni smještaj, problem je okvir koji nas je dovode doveo. Mi kapitaliziramo 68% cijene naših konkurenata. Razlog je struktura smještaja koja utječe na strukturu destinacije. Situacija nije idealna. Odlično je da smo otvorili ovu temu, ovo nije sukob privatnika i hotelijera. Kada imate velik broj gostiju na malom prostoru teško je održati infrastrukturu i okoliš", rekao je Drago Nosić. Hrvoje Bota je nadodao kako je ključno stvoriti prostor s dodanom kvalitetom, ali je istaknuo kako moramo razvijati i druge djelatnosti, a ne samo turizam. Iz publike se javila Ivana Miočević Franić te rekla kako Strategija Ministarstva turizma predviđa željeni omjer 30:70 privatnog i hotelskog smještaja.

"Makarska je imala omjer 26:74, ali zadnje 3-4 godine broj privatnih ležajeva je narastao. Nema mehanizama koji će zaustaviti rast kapaciteta", rekla je, a iz publike, u kojoj je bilo ljudi koji su pokušavali prekinuti izlaganja, se čulo dobacivanje da su POS-ovi stanovi pretvoreni u apartmane. Pozvala je i gradonačelnika Brkana da zaštiti makarske poluotoke Sveti Petar i Osejavu. "Rasprava je pokazala da je ovaj problem prisutniji nego što smo mislili. Otvorili smo Pandorinu kutiju i idemo dalje", poručio je u završnoj riječi Nosić.

"Moj zaključak je da ima prostora i mogućnosti, treba realizirati javni prostor i razvijati prostor", rekao je Bota. Uhir je pozvao da se za rješavanje prostornih problema obrate Ministarstvu, a Šaban je zaključila kakao je važno planirati turističku izgradnju u skladu s prostornim kapacitetima.  Dijalog je otvoren, zaključio je gradonačelnik Brkan nakon konferencije. "Bilo je vrlo korisno. Ima problema, naslijeđenih, dugoročnih, teško rješivih, ali moguće ih je riješiti uz nužnost konsenzusa", rekao je Brkan. S govornice je kritizirao Ministarstvo zaštite okoliša koje, kako je naglasio, usporava procese pa nam je objasnio o čemu se radi.

Traženje konačnog rješenja
"Mi konstantno tražimo konačno rješenje izmjene i dopune prostornog plana koje su pokrenute 2015. godine ali još nisu stupile na snagu. Želimo uvesti restriktivnije mjere kod stambene izgradnje, ali Ministarstvo zaštite okoliša nam je naložilo da izradimo dodatnu Stratešku procjenu o utjecaju plana na okoliš, mi radimo, ali izdajemo građevinske dozvole po važećem prostornom planu iz 2006. godine. Tu je problem", poručio je Brkan naglasivši kako moraju izdati dozvole svima koji zadovoljavaju uvjete po davno usvojenom i manje restriktivnom planu.

Održanom konferencijom zadovoljna je i Andrea Borošić, direktorica i članica Uprave Večernjeg lista koja nam je istaknula kako je ova u Makarskoj prva u nizu koje su planirane.

"Prevelika betonizacija, previše problema zbog septičkih jama, parkirališta i premalo zelenila nije problem samo Makarske. Ljudima se davalo da grade, mijenjali su se zakoni i sada moramo promišljati kako će sve to završiti, s obzirom na to da smo se oslonili na turizam. Znamo što se dogodilo u Španjolskoj i ostalim jako betoniziranim zemljama. Mi imamo zemlju Bogom danu i moramo je znati očuvati. Svi zajedno trebamo raditi. U Makarskoj smo otvorili dijalog, normalno je i nezadovoljstvo jer trebamo pomiriti interese velikih investitora, malih iznajmljivača, lokalne zajednice, države, a sve to uz zatečeno stanje. Definitivno imamo problem i nećemo ga riješiti ako svi zajedno ne sjednemo i ne razgovaramo", poručila je Borošić i najavila kako je ova u Makarskoj prva u nizu konferencija koje će organizirati i u drugim gradovima.