Ne treba strahovati odluči li mađarski MOL kao strateški partner napustiti Inu, jer Ina nije neka marginalna kompanija za koju ne bi bilo zainteresiranih, primjerice domaći mirovinski fondovi, bogati iseljenici te druge naftne kompanije, rekao je akademik Mirko Zelić novinarima uoči okruglog stola o spornim pitanjima vezanim uz odnos Ina i MOL-a kojega su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa.

Naročito bi bilo povoljno da to budu kompanije koje imaju dokazane svoje rezerve nafte i plina. Ina ima vremena tražiti strateškog partnera, jer kompanija 'nije na koljenima' i još ima vlastitu proizvodnju, smatra Zelić.

Mišljenja je i da se dosadašnji model upravljanja Inom nije pokazao učinkovitim. Taj je model pokazao neučinkovitost i po tome što se ne obnavljaju rezerve, već padaju, a pada i proizvodnja, što je za svaku naftnu kompaniju porazno, rekao je Zelić.

Ističe kako se svaka naftna kompanija mora razvijati na način da se obnavljaju rezerve. To je uvjet opstanka svake naftne kompanije, jer koliko vrijede rezerve nafte i plina toliko vrijedi kompanija, kazao je.

Upitan što je s upravljačkim pravima, odnosno je li ih strateški partner do sada koristio na pravi način, Zelić je odgovorio kako prvo treba vidjeti kakav je dugoročni strateški razvoj Ine – da li je to da se Ina razvija kao naftna kompanija, ili kao trgovačko društvo, odnosno da se iscrpi ovo što ima pa da bude distributer derivata.

U početku globalizacijskih procesa naftne kompanije koje su preuzimale druge dovodile su svoj menadžment, no to se pokazalo poraznim. Tada se došlo do zaključka da kompanija koja preuzima postavi dominantan lokalni menadžment i to bi trebalo poštivati, kazao je Zelić koji ne zna zašto to Mađari nisu poštivali.

Eneregetski stručnjak Stevo Kolundžić mišljenja je kako će u slučaju 'razlaza' s MOL-om za Inu biti teško naći pravog strateškog partnera.

U ovom trenutku kada je gospodarska kriza još uvijek svjetska, bez obzira na izlazak pojedinih ekonomija iz krize, još uvijek nije vrijeme za tako velike investicije kao što su spajanja i preuzimanja, kazao je Kolundžić.

Napominje kako se u ovom trenutku nekako čini da su jedine koje bi imale dovoljno novaca za takvu transakciju ruske naftne kompanije. Te kompanije mogu imati svoj interes radi tržišta, Jadrana, infrastrukture, ali onaj tko se odluči na takvo partnerstvo i s naše i s te druge strane mora voditi računa da će, ako se u partnerstvu bude vodilo računa o nekim drugim interesima, a ne istraživanju i proizvodnji nafte i plina, i to partnerstvo u kratkom vremenu biti u problemima, kazao je Kolundžić koji smatra da je to pozadina i sadašnjih problema.

U pregovorima između hrvatske Vlade i MOL-a o Ini je paket spornih točaka. Teško je vjerovati da ni jedna ni druga strana nema interesa da se to partnerstvo nastavi, a ako ima onda je najnormalnije da se u tim točkama traže kompromisi i mislim da su oni mogući, istaknuo je Kolundžić.