Ako je suditi po najavama sa službenog dijela Hrvatskih dana turizma (DHT), manifestacije koja se odvijala krajem prošlog tjedna u Šibeniku, Hrvatska se nikad ranije nije ovako konkretno i opsežno krenula pripremati za sljedeću turističku sezonu, a i one koje dolaze.

Najvažnije vijesti dolaze u segmentu kadroviranja radnika u turizmu, pa je na sastanku predstavnika sektora i Vlade u petak dogovoreno nekoliko rješenja koja će ubrzati proces zapošljavanja stranaca, sezonaca i stalnih radnika.

Do sezone trebala bi se provesti digitalizacija službi Ministarstva unutarnjih poslova zaduženih za izdavanje radnih dozvola strancima, kako bi se izbjeglo šetanje po uredima, ali i omogućio lakši raspored poslova između ureda kad se negdje napravi gužva, da preuzmu uredi koji imaju manji pritisak.

Institut stalnog sezonca
Strani radnici koji su već radili u Hrvatskoj, neće više trebati prolaziti stroge kontrole za dobivanje dozvola.

Kako je pokazala nova anketa Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, unatoč poboljšanju učinkovitosti u MUP-u, kompanije su se i ove godine suočavale s izazovima u zapošljavanju stranih radnika, a kao najsporiji dio procesa u anketi su istaknuli sigurnosne provjere (44%),proces izdavanja dozvola (30,2%), slijede dobivanje OIB-a i prijava radnika (14%) te predaja i unos zahtjeva u MUP-u (11,6%).

Prosječno trajanje cjelokupnog procesa ishodovanja radne dozvole trajalo je 38 dana, a u slučajevima gdje se potrebna viza čak 81 dan. Treba ubrzati i naša veleposlanstva u zemljama iz kojih radnici stižu.

Nije prošao prijedlog poslodavaca da država poveća davanja stalnim sezoncima u vrijeme dok ne rade, no njihov status će se ipak nešto prilagoditi zahtjevima tržišta. U Zakon o radu ugradit će se institut stalnog sezonca i na neodređeno i na određeno.

Također im se uvodi mogućnost rada dodatnih 16 sati tjedno, te im se omogućuje da van sezone zamrznu svoj status i da rade za drugog poslodavca. Država će konačno porezno rasteretiti napojnice, što će motivirati ugostitelje da masovno uvedu napojnice u kartično plaćanje, što će pojačati potrošnju.

Iako je ministar graditeljstva Ivan Paladina ponovio da će do kraja godine riješiti pitanje uredbe Zakona o turističkom zemljištu, čime se otvara mogućnost za ulaganja prvenstveno u kampingu, sektor je i dalje skeptičan.

Za iduću sezonu hrvatski turizam dobiva i novi Strateški marketinški i operativni plan 2022.-2027. koji predviđa kraj ere slogana Hrvatska Full of Life, no zasad nije poznato koji je novi. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić u petak je predstavio osnovne smjernice Plana koji se tek treba usvojiti.

On generalno prati globalne trendove koji će obilježiti i razvoj hrvatskog turizma u sljedećih pet godina, a to su rast turističke potražnje od 2.5% do 4% godišnje, digitalizacija, jačanje kvalitete, ljubaznosti i empatije u pružanju usluga, briga za prostor i novi pristup marketinškim aktivnostima.

Ključni ciljevi temelje se na dodatnom jačanju hrvatskog turističkog brenda, smanjenju sezonalnosti, ravnomjernijem turističkom razvoju svih krajeva, osobito kontinentalnog turizma, te masovnijem privlačenju turista veće platežne moći.

Održiva destinacija do 2026.
Plan je da turistička Hrvatska već do 2026. bude prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti i destinacija koja nudi široki spektar autentičnih kvalitetnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje.

Fokus u promociji bit će na sljedećim brendovima: iskustvo u prirodi, Citybreak, MICE, odmor u hotelima uz more, Grand Tour & Itinerari te nautički turizam, a kao proizvodne brendove podrške razvijat će segmente hrvatska ruralna iskustva, wellness i zdravstveni turizam, avantura i sport, gastronomska iskustva, iskustvo otoka, kampovi i more te privatni smještaj uz more.

Kao komplementarne proizvodne brendove izdvojit će kulturna iskustva, festivale i događanja, riječna krstarenja. Staničić je otkrio da je Strateški marketinški plan do 2020. ostvaren 78 posto. Prosječan godišnji rast međunarodnih dolazaka u predsezoni do 2020. godine iznosio je 11,4 posto. S razine od 3,5 milijuna u 2015. godini došli smo do 5,6 milijuna u 2019.

Prosječan godišnji rast međunarodnih dolazaka u posezoni do 2020. iznosio je 8,4 posto, te smo s razine od 2,3 milijuna u 2015. došli na razinu od 3,4 milijuna u 2019. Usto, prosječna dnevna potrošnja po turistu 2014. godine iznosila je 66,36 eura, dok je 2019., bila gotovo 98 eura.

“U velikoj mjeri smo ostvarili ciljeve koje su bili zacrtali u planu do 2020. Itekako smo priznati od struke u svjetskim razmjerima, a više da gotovo nema Amerikanca koji ne zna za Hrvatsku. No, došli smo do 100 milijuna noćenja koje sada trebamo disperzirati cijele godine. Ne treba nam više noćenja od toga. Treba nam pošteniji i ravnomjernija raspodjela prometa na čitavu Hrvatsku. To je proces na dugi rok”, zaključio je Kristjan Staničić.