S ministrom turizma Antonom Klimanom razgovarali smo dan nakon što je u Zagrebu popratio završnicu utrke Tour of Croatia, dočekavši na Markovu trgu svjetsku biciklističku elitu. Hrvatska turistička zajednica ovaj je event drugu godinu zaredom sufinancirala s četiri milijuna kuna, ocijenivši da se radi o jednoj od najvažnijih manifestacija za promociju Hrvatske, pogotovo u segmentu cikloturizma.

Uz enogastronomiju, zdravstveni turizam, wellness i ostale sadržaje nevezane uz sunce i more, cikloturizam je jedna od glavnih poluga proširenja turističke sezone, jednog od glavnih izazova turističkog sektora Hrvatske, ali i cijelog Mediterana. "Cikloturizam predstavlja značajan dio turističke infrastrukture i financiranje ove manifestacije je dobar potez. Moramo slijediti trendove u Europi, ljudi su se počeli okretati zdravom načinu života, a biciklizam u tom trendu obuhvaća širok broj gostiju različitih generacija. Cikloturističke staze na Tour of Croatia prolaze kroz lijepe pejzaže, na različitim etapama utrke pokazujemo različite sadržaje, i to je dobar način promocije", kaže ministar.

Ove godine poslujete sa značajno manjim budžetom, osobito HTZ. Kako se to odrazilo na promociju?
Istina je, malo smo oštećeni što se tiče zajedničkog oglašavanja i budžeta. Zadovoljan sam dosadašnjom dinamikom oglašavanja i nadam se da će HTZ loviti prilike da s manje novca napravi dobar posao i to na tržištima koja nam dobro idu. Ove godine ćemo se fokusirati upravo na ta tržišta, od srednje Europe do Češke i Poljske koja ima izvanredan rast, pa Njemačke koja ima jako velik potencijal, Velike Britanije, Skandinavije, pa i Rusije koja ima prostora za rast. Moramo se fokusirati na ono gdje ćemo biti sigurniji da ćemo dobiti gosta, a ona tržišta koja tek razvijamo morat će malo pričekati, tu mislimo na daleka tržišta. Također, moramo sve kvantificirati, kako bismo vidjeli što nam se od uloženog vraća. Nije bitno samo otputovati i napraviti prezentaciju, pa se onda tri godine ništa ne događa i ne dođe nam nijedan čarter s tog tržišta. Dobro je da budemo prisutni, ali nam je bitan promet i zadovoljni privatni sektor koji će moći zbrajati dobitke, a mi da budemo zastupljeni na tržištima koji daju 'feedback'. Primjer je španjolsko tržište u koje smo ulagali, a nismo imali povrat. Sad treba reagirati na tržišta koja reagiraju na nas.

Hoće li dovršetkom novog terminala u Zračnoj luci Zagreb doći vrijeme i za daleka tržišta? Amerikanci se žale da smo im teško dostupni.
Novi terminal će sigurno pretvoriti Zagreb u prometno središte i nadam se da će operateri aerodroma biti otvoreni za sve poslovne pothvate te da će nas spojiti na cijeli svijet. Kad smo kod američkog tržišta, tamo značajno rastemo i dobro smo se pozicionirali. Jasno je da su Amerikanci željni upoznavanja Europe i jako im je važna sigurnost, a sve to su indikatori da na američkom tržištu nastupamo puno smislenije.

Kako ova Vlada gleda na ACI, je li privatizacija opcija?
Smatram da ACI još nije za privatizaciju. To je strateška tvrtka i ako je tako, onda će se o njoj strateški razmišljati. Nije dobro da bude jedan vlasnik ACI-ja i da se državu ništa ne pita. To su 23 luke, odnosno jedan važan segment turizma koji nismo razvili, a jako je vrijedan potencijal. ACI treba jednu duboku studiju koja će pokazati kako razvijati cijelu priču nautičkog turizma. Različiti su alati koje država može koristiti da ne izgubi svoje vlasništvo. Sve je moguće uključujući dokapitalizaciju. ACI ne daje koliko bi mogao razvijati, ne kroz prošli mandate vlade nego godinama, i u tom smislu treba se strateški odrediti.

Što je s drugim strateškim projektima, sporo se razvijaju?
Jedan dio realizacije je krenuo. Na pozivu za iskazivanje interesa za Muzil javila su se dvije eminentne tvrtke svjetskog ranga i uskoro idemo u prvi krug natječaja na kojem očekujemo puno veći interes nego na pozivnom. Riješili smo Kupare, očekujem da će gradnja brzo početi. Na listu strateških projekata ulaze i Hoteli Plat, radi se također o ulaganju od 60 milijuna eura. Bit će još puno zahtjeva i želimo to što prije realizirati. U Hotelu Park, na moje veliko zadovoljstvo, dolazimo pred finiš s odlukama, to je još jedan korak u dizanju ljestvice koju radi Maistra u Rovinju. Zračna luka Lošinj ide u dobrom smjeru, digli smo sve državne institucije da to požurimo. To je prava destinacijska zračna luka, Lošinj s njezinim otvaranjem s 38.000 gostiju godišnje može doći na 150 tisuća. Veća dostupnost dat će priliku i Cresu. Pritom država nema nikakav trošak jer sve pokriva privatni investitor.

Može li se u mandatu ove Vlade očekivati smanjenje poreznog opterećenja u turizmu?
Nadam se da. Naravno da ne možemo odmah smanjiti PDV, jer takva je situacija, ali želimo o tome pričati, da javnost shvati da moramo biti konkurentni u tom segmentu. Moramo doći u ravan s konkurentima jer ćemo početi gubiti utakmicu. Dosad nam je sve išlo na ruku. Turizmom se treba upravljati, a ne da nam se događaju geopolitičke krize u okruženju, poplave usred ljeta… Moramo upravljati procesima, a ako se njima upravlja, onda se upravlja i porezima. Naručili smo kompletnu studiju koja će pokazati što to znači za rast i za investicije.Tri posto smanjenja PDV-a, s 13 na deset, primjera radi, ne znači da će odmah niknuti 50 hotela, ali je tih tri posto ključno u odluci hoće li i gdje će određeni investitor ulagati. On će pokrenuti investicijski proces ne s tih tri posto, nego odlukom da se isplati investirati u Hrvatskoj, jer je na razini konkurencije s porezima. Da ne govrimo da hrvatski turizam može biti kvalitetno izvozno rješenje za druge segmente ekonomije, od poljoprivrede, građevine drvne, tekstilne industrije.

Tko će financirati kongresni centar u Zagrebu?
To još ne znamo, trenutno snimamo situaciju, no nećemo ostaviti Zagreb da to sam financira, jer to nije samo pitanje Zagreba nego Hrvatske kao destinacije, ali i cijele regije. Kongresni centar Zagreb svakako će ući na popis strateških projekata. Treba dobro pripremiti projekt i s tim ići na Vladu. To je prilika da se Zagreb zaokruži u turističkoj ponudi, napravili su dobar posao u sinergiji grada, turističke zajednice i poduzetnika, i želimo biti aktivni sudionici u tom procesu. Uostalom, imati novi terminal zračne luka bez kongresnog centra bilo bi kao tijelo bez jedne ruke. Država mora ući u taj projekt i ući će.

Mnogi turistički projekti nisu u vašem resoru, ACI, Veliki Brijun, nacionalni parkovi… Kako to utječe na donošenje odluka i hoće li se to mijenjati?
Vjerujem da će se to mijenjati kad se malo poslože stvari. Kao Ministarstvo turizma imamo upliv svugdje pomalo i vječno smo koordinatori, pa oko nekih projekata moramo koordinirati u po pet ministarstva, što usporava donošenje odluka. U pet segmenata trebamo zahvatiti da bismo donijeli jednu odluku. To je nasljeđe koje nije od jučer, trebali bismo se konačno strukturirati i odlučiti što Ministarstvo turizma radi. Smatram da bi se puno naših ministarstava trebalo odreći tih malih dijelova u korist nas iz turizma. Vrijeme je da se o tome počne razmišljati. ACI je dobar primjer, razvoj nautičkog turizma usko je vezan uz nas, a nemamo ga u portfelju. Imamo izvrsnu komunikaciju s Ministarstvom prometa, ali to je tako komplicirano ministarstvo da im jedan ACI predstavlja prehladu, dok ima teških upala pluća pred umorom. Dok se bave željeznicom, neće se baviti nautičkim turizmom. U nacionalnim parkovima potencijal je jako velik i potreban je turistički razvoj, uz dužno poštovanje prirode. Zdravstveni turizam također, a zakoni se čekaju godinama.

Onda će vam trebati i više zapošljavanja, ali i novca?
A zašto ne, pa nećemo od toga bježati. 

U međuvremenu čekaju vas dva zakona, turističko zemljište i turističke zajednice. U kojoj ste fazi?
U radnoj skupini za turističko zemljište bit će uključeni ljudi iz Ministarstva, iz biznisa (Turisthotel, Istraturist), Kamping udruge, imenovali smo članove povjerenstva i želimo od početka aktivno ući u priču. Planiramo te zakone već 20 godina, ali mislim da je sazrelo vrijeme da se donese – u lokalnim upravama su shvatili da nema novca od komunalne naknade i da im trebaju ulaganja. Hrvatska kaska u kampingu, kampovi vani već rade aquaparkove u svojim dvorištima, a mi ne možemo riješiti bazen jer nam je rascjepkano zemljište. A pritom imamo najbolji teren za kampinh ponudu, od prirode do mreže autocesta koje su ključne za kamping.

Hoće li biti što od viza za Ruse na granicama, što se najaljivalo kao mogućnost?
Vize na žalost ostaju takve kakve jesu. Provjerili smo svaku mogućnost, no Hrvatska je u monitoringu sa Schengenom i moramo zadovoljavati neke uvjete da to dobro prođe. Kad završimo s tom procedurom nadam se da će se stabilizirati i odnosi između EU i Rusije, i tad možemo krenuti s jačim kampanjama. U međuvremenu ćemo se na ruskom tržištu nastojati boriti kvalitetom ponude.

Nastavljate li projekt Hrvatska 365?
Sigurno ćemo ga dalje razvijati, ali ne ovako široko, nego ćemo pokušati dogovoriti koje gradove ćemo u njega uključiti, ali u projekt se aktivnije trebaju uključiti i lokalne jedinice i država. Primjerice, ne vidim zašto jedinica lokalne uprave hotelu koji je otvoren zimi ne bi smanjila komunalnu naknadu za 50 posto? Već sam razgovarao s ministricom rada o tome da država sufinancira dio poreza i doprinosa za ljude koje bi s burze uzeli hoteli u zimskom periodu. Moramo biti motor koji će dati impuls poduzetnicima. Ne samo za hotele nego i za restorane, htako da vam hotel daje bed&breakfast, a ostatak se jede u gradu. Tako ćemo dizati destinaciju. Ali ne možemo se tu odmah raširiti na 50 gradova, da svi sve imaju. Trebalo bi za taj pilot pronaći pet, 10  gradova, riješiti pitanje izleta po okolici, OPG-ove, a nakon pet, šest godina to više neće biti projekt 365, već će destinancija zaživjeti na tržištu.

Poskupljuju pristojbe

Što je s reformom sustava turističkih zajednica, boravišnim pristojbama?
Želimo izvući HTZ iz duha devedesetih godina, to treba biti brending agencija Hrvatske, a lokalne turističke zajednice mreža brending agencija, od lokalne do županijskih. Pritom se nećemo zatvarati u granice gradova i općina, treba se znati koja dva ili tri destinacijska projekta mogu zaživjeti u jednom području. S mrežom stranih predstavništava smo zadovoljni, to je dobro odrađeno. Bit ćemo prisiljeni dodatno smanjivati članarinu, država će sve manje financirati promidžbu, tako da će boravišna pristojba imati znatno veću ulogu. Imamo najniže iznose boravišne pristojbe koja će poskupjeti, te će se kretati u nekom rasponu, ovisno o destinaciji i objektu. Usto, dat ćemo mogućnost većeg strukturiranja same grupe, pa najviši iznosi neće nužno biti samo uz more. Recimo, kuće za odmor su u svim reklamnim katalozima na prvom mjestu, pune se najbolje, a plaćaju najmanju boravišnu pristojbu. Također, naravno da će veću boravišnu pristojbu naplaćivati hoteli s pet zvjezdica u A grupi, a manje hoteli s tri zvjezdice koji se nisu još pozicionirali. Ne možemo kampove napadati visokom boravišnom pristojbom, a s druge strane država ih koči u podizanju kvalitete jer im nije dala zakonski okvir. Osim toga, želim da destinacije što manje pitaju ministarstvo i HTZ za novac, kad treba osmisliti neke projekte neka razmišljaju o boravišnoj pristojbi. Imat će mogućnosti, alate kako povećati prihod.