Ne dođe li do izglasavanja proračuna općine, grada ili županije, istodobno će izbori biti raspisani i za predstavničko tijelo te jedinice i za njezinog neposredno izabranog čelnika (načelnik, gradonačelnik ili župan), odlučio je danas Hrvatski sabor, izmijenivši Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a izmjene je doživio i Zakon o lokalnim izborima. U slučajevima nedonošenja proračuna, predviđeno je da, osim čelnika, pravo na donošenje odluke o privremenom financiranju imaju i drugi ovlašteni predlagatelji.

Time se rješenje političkog sukoba oko proračuna odgađa za tri mjeseca, a ako se u tom roku vijeće i čelnik ne uspiju dogovoriti ide se na izbore. Čelnicima se ostavlja mogućnost da prije samog glasovanja o proračunu povuku prijedlog, a ne donese li se proračun, uz izbore za vijeće će se istodobno raspisivati i izbori za gradonačelnika. U Zakonu je ipak ostavljena mogućnost opoziva neposredno izabranih čelnika na referendumu koji bi inicirali građani.

Takav će se referendum provoditi ako ga zatraži najmanje 20 posto upisanih birača, a da bi se referendumska odluka o opozivu smatrala valjanom, za nju će morati glasovati najmanje trećina ukupnog broja birača. Opoziv će se odnositi na gradonačelnike i njihove zamjenike izabrane na temelju općeg prava glasa, ali ne i na zamjenike gradonačelnika izabrane na posebnim izborima, na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Termin nezavisna lista i nezavisni kandidat promijenjen je u "kandidacijska lista grupe birača" i "kandidat grupe birača". Promijenjen je i potreban broj potpisa za kandidiranje kandidacijske liste grupe birača te za kandidiranje čelnika jedinice kao kandidata političkih stranaka, odnosno kandidata grupe birača. Za općine do 350 stanovnika treba 25 potpisa, za općine od 350 do 500 stanovnika 35 potpisa, za one od 500 do 1000 stanovnika potrebno je 50 potpisa, od 1000 do 2500 stanovnika 70 potpisa, a preko 2500 stanovnika potrebno je 110 potpisa.

Za gradove iznad 5000 stanovnika potrebno je 180 potpisa, a iznad 10 tisuća stanovnika 250 potpisa. Konačni tekst lokalnog izbornog zakona usklađen je sa zakonima o registru birača te o prebivalištu, koje je Sabor danas donio, odnosno izmijenio.

Po novom Zakonu o registru birača postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača.

Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije – evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU.

Popis birača postaje 'ad hoc popis' koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete – moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeli barem jednu radnju kojom se uvrštavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija).

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj.

Aktivna registracija provodit će se za svake izbore.

Izmijenjeni Zakon o prebivalištu (kojim je izmijenjen i naziv zakona, odnosno umjesto pojma 'trajno boravište' uveden je 'prebivalište'), propisuje da se iz upisnika prebivališta mogu brisati osobe za koje se upravnim postupkom nedvojbeno utvrdi da ne žive na adresi na kojoj su prijavljene.

MUP će po službenoj dužnosti iz upisnika moći brisati osobe koje su se trajno odselile, ali nisu odjavile prijavljeno prebivalište, ako imaju prijavljeno prebivalište i u drugoj državi, ili se pak utvrdi da su prijavile netočne podatke o prebivalištu.

Upravni postupak pokretat će se na zahtjev tijela državne ili lokalne uprave te na temelju prijave pravne ili fizičke osobe, a iz upisnika ne bi bili brisani prognanici i izbjeglice.

Iako u nešto izmijenjenom obliku, Vlada je prihvatila HDZ-ov amandman, po kojemu će se birači – koji bi se na dan izbora za Sabor i predsjednika države te zastupnika za Europski parlament ili državnog referenduma zatekli izvan grada ili općine u kojemu imaju prebivalište – moći na osobni zahtjev upisati i glasovati u izbornoj jedinici gdje se zateknu.

Prihvaćen je i amandman Hrvatskih laburista, pa će središnja tijela biti dužna objaviti na svojim internetskim stranicama statističke podatke iz popisa birača.

U drugo čitanje Sabor je uputio izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.