U Hrvatskoj 320.000 građana živi s blokiranim računima što je dokaz da godinama imamo akutan društveni problem.

Pokušaji rješenja nisu donijeli pomaka jer je dug u zadnje tri godine povećan 50 posto, za 14 milijardi kuna. "Teško je upravljati nečime što se ne može mjeriti, a analize je nedostajalo u dosadašnjim raspravama", rekao je ekonomist Velimir Šonje predstavljajući istraživanje o dugu na okruglom stolu tjednika Express i Hrvatske udruge banaka "Blokade računa građana: Od činjenica ka mogućim rješenjima".

I dok prema riječima Sarajka Bakse iz Udruge Blokirani "treba odlučiti je li manja šteta da se vjerovnik ne naplati ili da se jadnog dužnika tjera na siromaštvo", poruka sudionika jest da situacija i nije tako jednostavna. Šonje ističe da suštinu problema čine dugoročni dugovi koji perzistiraju, dok je oporavak doveo do smanjenja kratkotrajnih s oko 92 na oko 52 tisuće. "U rukama oko 10.000 građana nalazi se oko 63 posto duga. To poziva na dublje istraživanje, zašto se to događa kad to rješivo osobnim stečajevima", kaže.

Ministarstvo pravosuđa počelo je rad na novom Ovršnom zakonu, formirana je široka radna skupina i u javnu raspravu mogao bi iduće godine. "Od zakona ne treba imati prevelika očekivanja, on sam ne može riještiti taj problem. Namjera je smanjiti troškove i pojednostaviti postupak uz smanjenje mogućih zloupotreba", kaže Igor Vidra iz tog Ministarstva.  Iznoseći iskustva Zagreba u naplati računa za oko 26.000 blokiranih, prema Mirki Jozić iz Ureda za gospodarstvo problem se ne može riješiti otpisima zbog krive poruke urednim platišama.

"Bez zakona o osobnom stečaju koji ne dozvoljava izbor te dodatnog fiskalnog angažmana države na nacionalnoj razini nema rješenja", kaže Jozić. "Mnogo je dužnika koji se nađu pred sudom, htjeli bi platiti, ali nije jasno koji je konačan iznos. Velik su problem potraživanja opterećena velikim troškovima", kazuje iz prakse sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić Zagrajski, podsjećajući da je nekad postojala odredba da zatezne kamate prestaju teći kad dosegnu visinu glavnice.

Dodaje da javni bilježnici nisu rasteretili rad sudova već ih dodatno opteretili budući da više od 50 posto sporova. Mogućnost da se blokiranima ponudi otkup duga uz diskont otklonio je čelnik HUB-a Zdenko Adrović. "Garantiram da bi se u šest mjeseci srušio financijski sustav; nitko više ne bi štedio, a i pola ljudi u ovoj dvorani razmišljalo bi kako ne vratiti dug", zaključio je Adrović.