Ministarstvo financija i Porezna uprava za poreznu reformu se pripremaju kao da nad njom nema upitnika. Izvori bliski vladajućem savezu, doduše, tvrde da stvari nisu tako sigurne jer da iz Mosta navodno traže odgodu reforme na godinu dana, da je njihova "stručna skupina" dobro prouči.

Iako, dakle, još nije baš sigurno i hoće li se u 2017.  dogoditi porezno rasterećenje poduzetnika i građana za oko 2 mlrd. kuna, cijeli paket zakonskih prijedloga spreman je za sjednicu Vlade. Među njima je i onaj o porezu na promet nekretnina, kod kojega se zbog obujma promjena postojećih odredaba, ali i broja dosadašnjih intervencija, išlo na novi zakon. U najkraćem, za većinu će novi zakon značiti manju poreznu obvezu (4 umjesto 5 posto), a lošije će proći tek oni koji kupuju prvu nekretninu (rabljenu), jer su dosad bili oslobođeni plaćanja poreza.  Od tog poreza godišnje se ubere oko 630 milijuna kuna, a formula koju su autori porezne reforme primijenili i kod promjena tog poreza je: niža porezna stopa, šira osnovica plus pojednostavljenje.

U novom je zakonu jedna od važnijih novosti vezana upravo uz administrativno rasterećenje, a to je da ubuduće građani stjecatelji nekretnina neće više morati sami prijavljivati nastanak porezne obveze. To će raditi nadležna tijela po službenoj dužnosti i međusobnom razmjenom podataka. Što to znači dovoljno je reći da se Poreznoj upravi proteklih godina godišnje prijavljivalo oko 250 tisuća isprava kojima dolazi do prometa nekretnina, a gotovo polovina ih je oslobođena plaćanja tog poreza. Ti će se prometi ubuduće samo evidentirati u Poreznoj, bez vođenja upravnog postupka i donošenja poreznih akata.

Taj će porez ubuduće u cijelosti pripadati gradovima i općinama na području kojih se nekretnina nalazi, dok je dosad 20 posto išlo državnom proračunu. Kad bi zahvati u stopu poreza na promet nekretnina ostali samo na snižavanju stope s 5 na 4 posto, na tom bi se porezu izgubilo 126 milijuna kuna. Pored fiskalnih rasterećenja u drugim, prioritetnijim poreznim zonama, znatniji gubitak i na tom porezu očito je ocijenjen nepriuštivim pa je istodobno predviđeno ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina s osnova kupnje prve nekretnine, za rješavanje stambenog pitanja.

Na ime tog izuzeća država si godišnje u prosjeku izbija više od sto milijuna kuna poreznog prihoda, a njegovim ukidanjem, uzimajući u obzir buduću stopu od 4%, već u prvoj godini računa se na oko 115 mil kuna prihoda. Dakle, neto efekt bi trebao biti blago rasterećenje i to na teret državnog proračuna. U obrazloženju ukidanja oslobođenja poreza za stjecanje nekretnine (rabljene) radi rješavanja stambenog pitanja ističe se da je to i pitanje pravednosti, odnosno neopravdane diskriminacije. Jer, istodobno oni koji rješavaju vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine oporezive PDV-om , istog poreza ne mogu biti oslobođeni. 

Nekretnine
62.057 kupoprodaja bilo je 2015., kroz nasljeđivanje ih je evidentirano 62.127 

Stanovi 
14.466 prijavljeno je lani kupoprodaja, što je 400 više nego 2014.

Kuće
2292 kuća bilo je predmetom kupoprodaja 2015., što je 26% manje nego 2012.

Zagreb
9160 ili 15% svih prijavljenih kupoprodaja nekretnina u RH bilo je lani u Zagrebu