Presuda Europskog suda kojom se utvrđuje da je Mađarska izdavala turističke vaučere za domaću potrošnju suprotno europskim direktivama neće utjecati na izdavanje hrvatskih vaučera jer Hrvatska neće ponoviti mađarsku grešku, objasnili su Poslovnom dnevniku u Ministarstvu turizma.
Navode kako je Mađarska pogriješila ograničivši platni promet i izdavanje Szep kartica samo na nekolicinu odabranih mađarskih banaka, što Hrvatska ne namjerava napraviti. Ministar turizma Anton Kliman stoga ne odustaje od, neznatno korigiranog, mađarskog modela vaučera koji bi poslodavci financirali uz poticajnu poreznu stopu ciljem poticanja prometa domaćeg tržišta te razvoja kontinentalnog turizma. "U pet godina Mađarska je povećala broj noćenja domaćih turista 29 posto, a ukupni prihod domaćeg turizma povećan je 64 posto, u čemu je odlučujuću ulogu imala upravo Szep kartica.
Ministarstvo turizma
Lani su mađarske tvrtke na kartice uplatile oko 290 milijuna eura.
Dosad je tu karticu koristilo 26.500 tvrtki te gotovo 1,3 milijuna građana, a samo lani tvrtke su uposlenicima na Szep kartice uplatile oko 290 milijuna eura", kažu u Ministarstvu turizma. Tako je lani putem Szep kartica uplaćena petina ukupnog prihoda od smještaja koji je ostvario domaći turizam. Doduše, u destinacijama izvan Budimpešte čak dvije trećine ukupnog turističkog prometa potječe od domaćeg turizma, dobrim dijelom zbog Balatona.
Inače, kartica funkcionira tako da tvrtke svakom svom uposleniku osim redovne plaće mogu uplatiti iznos od 450.000 mađarskih forinta (oko 1400 eura), i taj se isti iznos oporezuje manjim postotkom nego osobni dohodak. Konkretno, na iznos od 450.000 forinti plaća se iznos od 155,2 tisuće forinti. Europska komisija tužila je Mađarsku zato što se novac može uplatiti samo na nekoliko odabranih mađarskih banaka te tražila da se može doznačiti u bilo koju banku u Mađarskoj.
Model koji planira preuzeti Hrvatska pretpostavlja da se s kartice ne može podići gotovina i njome se može plaćati isključivo u objektima koji primaju karticu: hoteli, restorani, bazeni, kupališta, wellness centri. Mađari, doduše, dio mogu potrošiti na topli obrok, školski pribor, u mirovinski fond ili zdravstvo, što se u Hrvatskoj ne planira. U Ministarstvu još ne otkrivaju detalje hrvatskoga projekta vaučera odnosno turističkih kartica. Nije još poznat iznos koji će se uplaćivati na kartice, kao ni iznos umanjene porezne stope, što će se, prema najavama, uskoro definirati u dogovoru s Ministarstvom financija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu