Svetozar Janevski, vlasnik vodećega makedonskog proizvođača vina Tikveš, iza sebe ima dugogodišnju uspješnu poduzetničku karijeru, no u Hrvatskoj je pažnju počeo privlačiti u posljednje vrijeme kao potencijalni kupac posrnule državne tvrtke Badel 1862. Ovih je dana ušavši u zakup Beogradske industrije piva (Bip) počeo ostvarivati plan regionalnog širenja, o kojem detalje otkriva u razgovoru za Poslovni dnevnik.  

Što sve obuhvaća plan poslovne ekspanzije Tikveša na domaćem tržištu i u regiji?  
Mnogima koji su radili u posljednjih 30-35 godina jasno je da sve zemlje Balkana moraju surađivati kad je riječ o prehrambenoj industriji. Sve zemlje su male da bi jednostavno poslovale s Europom i svijetom. Godinama pokušavam objediniti kompanije i napore poduzetnika u regiji. Uz mnogo truda i s vizijom koju sam postavio mislim da je to moguće. Vrijeme će pokazati koliko će to biti uspješno, no ako imate kvalitetne suradnike na poslovnom putu koji je dobar za sve, uspjeh je neizbježan. Ove godine Vinarija Tikveš slavi 130 godina uspješna rada, to je iskustvo važno, no za uspjeh to nije dovoljno. Treba pratiti trendove i stalno inovirati. To je jedan od razloga zašto je Tikveš u samom vrhu svjetskih proizvođača vina. Potraga za unikatnim okusima i posebnim vinima nikada ne završava. U Tikvešu je imperativ vrhunska kvaliteta, a ona podrazumijeva pronalaženje novih terroira, stalna ulaganja u modernizaciju proizvodnje, uvođenje inovacija u pristupu potrošaču. U tom smjeru planiramo investicije u nove vinarije ili vinograde.

Koji su konkretni planovi za Makedoniju, Srbiju te Hrvatsku?   
Veličina naših ulaganja proporcionalna je našim ambicijama da budemo proizvođač vrhunskog vina koje je prepoznatljivo kako u regionalnim, tako i globalnim okvirima. Da bismo to ostvarili, bilo je nužno promijeniti cjelokupni način razmišljanja te se potpuno posvetiti kvaliteti kao imperativu u svim segmentima poslovanja.

Od 2004. do 2015. u Tikveš smo uložili oko 30 milijuna eura. Investicije se neće zaustaviti jer da biste stigli do vrha i održali se na njemu, nužno je stalno ulaganje. 
Naša je vizija napraviti sinergiju kompanija iz regije u industriji vina i rakije te u industriji piva. Tako vidimo potencijal spajanja Tikveša s Badelom u Hrvatskoj te s Bipom u Srbiji. Tikveš, Badel i Bip imaju kompatibilne portfelje proizvoda, što bi omogućilo ujedinjen nastup na tržištu, korištenje zajedničke distributivne mreže, materijalnih i ljudskih resursa u prodaji i promociji, što će znatno povećati konkurentnost. U krajnjoj liniji, vizija je stvaranje kompanije koja će proizvoditi prepoznatljive  proizvode vrhunske kvalitete, imati vodeću regionalnu poziciju i biti odlična platforma za plasiranje proizvoda na treća tržišta. 

Postoje li zapreke? 
Postoje mnoga neriješena pitanja u Srbiji vezana uz Bip, moramo pričekati  da se riješe kako bismo ušli u proizvodnju od nule. Vode se sudski sporovi, status s dioničarima država treba riješiti. Moj cilj jest da u idućem razdoblju cijeli tim radi na kreiranje posve novog Bipa. Riječ je o transformaciji tvornice, edukaciji ljudi, ulaganju u vozni park, tj. distribuciju, i kreiranju strategije razvoja proizvoda. U sve to trebat će uložiti 30 milijuna eura.  Generalno mogu reći da su i Badel i kompanije koje imaju dugu tradiciju poslovanja u proizvodnji pića, na žalost, u velikim teškoćama. Iskustvo je pokazalo da kad je država vlasnik, upravljanje i razvoj kompanije nisu adekvatni dinamici razvoja tržišta. U oba slučaja, i Badel i Bip, nije bilo dovoljno investicija posljednjih desetak godina, pa treba promijeniti strategiju, podići razinu znanja zaposlenih, kreirati proizvode stalne razine kvalitete, investirati u nove tehnologije i napraviti moderan pristup tržištu te marketinško-prodajne aktivnosti. 

Zašto je Tikveš i dalje zainteresiran za preuzimanje Badela 1862? 
Interes za Badel datira od prije nekoliko godina. I dalje postoji upravo zbog regionalizacije, tj. vizije kreiranja "total beverage" kompanije koja će biti veliki svjetski igrač na tržištu pića. Imajući na umu da je Badel vodeći u proizvodnji alkoholnih pića, ali je malo poznat po proizvodnji vina regionalno, dok je Tikveš prepoznatljiv i vodeći u proizvodnji vrhunskih vina, moguće su sinergije na nekoliko razina poslovanja. I Tikveš i Badel imaju kompatibilne portfelje, ali i različitu ravnotežu kapaciteta za prodaju i distribuciju u regiji. Badel bi bio dio lanca "total beverage" proizvodnje u regiji, osobito u procesu kreiranja visokokvalitetnih vina. U Tikvešu je akumulirano puno znanja dobivenog suradnjom s vrhunskim svjetskim enolozima. Philippe Cambie pomogao nam je da prihvatimo novu filozofiju u proizvodnji vina i podizanju kvalitete u svim fazama proizvodnje. Tu vidimo mogućnost transfera "know how"a. Ta iskustva, s odličnim uvjetima koji postoje u Hrvatskoj, mogu rezultirati kreiranjem vrhunskih terroir vina, osobito iz posebnih terroa koji imaju razvojni potencijal kao što su Benkovac i Daruvar. Sve je to potencijal kreiranja proizvoda koji će biti i ostati prije svega hrvatski proizvod, bez obzira na to bi li Tikveš bio u vlasničkoj strukturi Badela. Vidimo i potencijal za kreiranje tzv. mainstream proizvoda u kategoriji vina koji će pokriti cijelu Hrvatsku. Hrvatska proizvodi samo 50%  količine vina koju konzumira na godišnjoj razini. To znači da će ubuduće uvoziti veliki dio da bi zadovoljila domaću rastuću potražnju turista. Badel bi se s Tikvešom mogao podići u vodećeg pregovarača koji bi otkupljivao najkvalitetnije proizvode iz regije i plasirao ih ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji. 

Jeste li upućeni u situaciju u toj hrvatskoj kompaniji? Neki respektabilni domaći ulagači ipak se povlače?
Svakako. Imali smo priliku detaljnije se upoznati s prilikama u Badelu. Smatramo da Badel ima zdravu jezgru, koja je osnova za transformaciju i pokretanje novog ciklusa razvoja. Što se tiče odluke da ostanemo u igri za Badel, za razliku od ostalih ulagača, smatramo da su ključni potencijal sinergije s Tikvešom, podudarnost portfelja, mogućnost zajedničkog nastupa na tržištu i želja da izgradimo Badel kao regionalnoga igrača. Imamo iskustvo i uspjeh u transformaciji Tikveša, koji je bio u situaciju u kojoj je Badel sada. Svaki investitor ima svoje principe, rok u kojem je spreman čekati povrat ulaganja. A možda smo mi strpljiviji ili spremniji prihvatiti rizik, za razliku od ostalih.

Kako ste modernizirali Skopsku pivovaru koju je 2010. Heinken kupio za 200 milijuna eura. Koji je vaš recept za tvrtke u problemima?  
Iskustvo podizanja Skopske pivare i njezin uspjeh, kao i prodaja, ali i kupnja vinarije Tikveš i njezin razvoj, pokazali su da se uz jasnu viziju i dobro upravljanje može postići gotovo nemoguće. Kada je riječ o Skopskoj pivovari, godinama smo radili na modernizaciji, edukaciji zaposlenih, podizanju brenda i izvan granica zemlje te došli do točke kad je trebalo prodati tvrtku na vrhuncu uspjeha. Poruka je jasna svima koji teže uspjehu: rad, rad i rad, ali s jasnom strategijom. U suprotnom nije moguće postići vrhunske rezultate. Zašto? Jer kvaliteta nam je uvijek ispred kvantitete. Bilo je mnogo uspona, a malo padova. Naučili smo da, bez obzira na sve, nema odustajanja od cilja.

Poslovanje i investicije

Kako posluje Tikveš?
Tikveš kontinuirano investira. Otkad je M6 preuzeo Tiveš, investirali smo oko 30 milijuna eura. To su investicije iz vlastitih sredstva, ali i iz dugoročnih kredita. I pored tih obveza, Tikveš bilježi pozitivne financijske rezultate. Iako dobit nije visoka, vjerujem da će investicije u kvalitetu donijeti dugoročno još bolje rezultate. Prosječan rast prihoda u posljednjih 10 godina je po stopi od pet posto godišnje. 

Koliki je udio izvoza u prihodima, koja su glavna izvozna tržišta?   
Izvoz u prihodima sudjeluje više od 50 posto. Zemlje regije su nam prioritet jer su to tržišta koja nas tradicionalno poznaju i gdje sada izvozimo oko 40 posto proizvodnje. Prepoznatljivi smo i na tržištima Europske unije i SAD-a, kao i u Kanadi i Australiji, gdje stalno raste naš izvoz. Posljednjih godina u fokusu nam je Kina zbog velikog potencijala. Planski pripremamo svaki korak za svako tržište posebno.