Konferencija o vinskom marketingu VinMarKon ove je godine, u svom drugom izdanju, bila u znaku vinskog turizma. Događaj namijenjen vinarima i vinskim profesionalcima okupio je više od 70 sudionika iz cijele Hrvatske.

Organizatorica konferencije Irena Lučić napominje kako unatoč činjenici da turizam čini 20 posto BDP-a naše zemlje vinski turizam kao specifični oblik nije ni približno dosegao svoj puni potencijal. Kako kaže, osim što vinskom turizmu nedostaje strategije, fali i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.

Na panel-diskusiji Hrvatska – destinacija vinskog turizma!? detektirani su problemi ovog tržišnog segmenta.

“Jedan od ključnih problema je nedostatak strategije na nacionalnoj razini. Uopće se ne brendiramo niti promoviramo kao vinska destinacija, no problem je i oscilirajuća kvaliteta vina. Naime mi nemamo vinske brendove iza kojih stoji definirana tehnologija proizvodnje, kao primjerice Talijani prosecco ili Francuzi šampanjac”, smatra Lučić.

Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ističe kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta iz godine u godinu raste i apelirao na vinare da se što više udružuju i brendiraju svojw proizvode.

Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, prezentirala je rezultate recentnih istraživanja o percepciji Slavonije kao turističke destinacije, koji pokazuju kako se tu regiju često brka sa Slovenijom ili Slovačkom, te da uz slavonsku vinsku regiju mnogi povezuju sortu malvaziju.

Napominje kako je to najbolji dokaz da trebamo snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje te jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje.

Održani su blokovi predavanja, “Vinski turizam u teoriji i praksi” koji je donio konkretne primjere uspješnih svjetskih praksi i ˝Vinska karta Hrvatske” posvećen destinacijama koje aktivno razvijaju vinski turizam te mogu poslužiti kao dobri primjeri

. Posljednji blok predavanja bio je posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma kod nas, poput primjerice priče Tatjane Hažić iz prvoga hrvatskog vinskog kampa u Međimurju koji, usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih pandemijom koronavirusa, bilježi snažan rast broja posjetitelja.