Ne zarađujem ništa! Ne primam tantijeme uopće. Jednom moram stati na kraj zadiranju u moj džep – bijesno je odgovorio Tonči Huljić (53). Upravo se on sa suprugom Vjekoslavom (51) našao na vrhu liste autora koji su naviše zaradili u 2013. godini. Njihova je zajednička brutozarada, kako neslužbeno doznajemo, premašila milijun kuna.
Kako pišu 24 sata, Boris Đurđević (42), frontman grupe Colonia također se ističe među autorima koji zarađuju godišnji iznos koji prelazi 500.000 kuna, dok Husein Hasanefendić Hus (61) iz Parnog valjka zarađuje oko 700.000 kuna.
Rajko Dujmić pripada glazbenicima koji sa 717 glazbenih uradaka utrži godišnje oko 450.000 kuna, koliko se procjenjuje i godišnja naknada tantijema Zrinka Tutića sa 716 djela registriranih u ZAMP-ovoj bazi autora.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
;(function(e){e.fn.visible=function(t,n,r){var i=e(this).eq(0),s=i.get(0),o=e(window),u=o.scrollTop(),a=u+o.height(),f=o.scrollLeft(),l=f+o.width(),c=i.offset().top,h=c+i.height(),p=i.offset().left,d=p+i.width(),v=t===true?h:c,m=t===true?c:h,g=t===true?d:p,y=t===true?p:d,b=n===true?s.offsetWidth*s.offsetHeight:true,r=r?r:”both”;if(r===”both”)return!!b&&m=u&&y=f;else if(r===”vertical”)return!!b&&m=u;else if(r===”horizontal”)return!!b&&y=f}})(jQuery);
jwplayer(“jwArticleVideo”).setup({
file: “http://showcase.24sata.hr/video/mastercard.mp4”,
image: “http://showcase.24sata.hr/video/mastercard.jpg”,
primary: ‘flash’,
width: “100%”,
aspectratio: “16:9”
});
var counter = 0;
function recordOutboundLink(link, category, action) {
_gat._getTrackerByName()._trackEvent(link, category, action);
}
$(document).on( ‘scroll’, function(){
if ( $( ‘#jwArticleVideo’ ).visible() == true && counter == 0) {
counter = 1;
jwplayer(‘jwArticleVideo’).play();
_gaq.push([‘_trackEvent’, ‘mastercard video’, ‘Start play’]);
}
});
.dummyLink {
position: relative;
display: block;
top: -323px;
width: 575px;
height: 324px;
margin: 0 0 -320px;
padding: 0;
z-index: 3;
}
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Jedan od je najmutnijih parafiskalnih nameta koji doslovce svakog našeg građanina pogađa na osobito svirep i podmukao način je porez koji plaćamo za tzv. zaštitu muzičkih autorskih prava (ZAMP). Ovaj parafiskalni namet plaćamo i kad smo toga svjesni, ali i onda kad ga nismo svjesni, plaćamo ga direktno, plaćamo ga indirektno, plaćamo ga kao umirovljenici ili dječica u kolijevci, plaćamo ga doslovce od kolijevke pa do groba, plaćamo ga prije ali i poslije slušanja glazbe, plaćamo ga čak i ako glazbu ne slušamo, a da nam nitko, doslovno NITKO, ne može precizno objasniti što to točno plaćamo, kome i koliko. Zapravo, čak ni oni koji nam ga naplaćuju ne znaju što točno naplaćuju, nego se skrivaju iza jedne čarobne riječi – PAUŠAL.
Za svaki prazni CD-i, DVD-i, memorijske kartice, USB stickove, CD i DVD snimače, računale, za sprovode i krstitke, za vjenčanje, pri svakom ulasku u restoran, mi PLAĆAMO, PLAĆAMO, PLAĆAMO jednoj nevladinoj udruzi građana po vrlo komičnim i krajnje upitnim kriterijima desetke i desetke milijuna kuna.
Kada kao tvrtka ili kao jedinka plaćamo ”normalan” porez, tada, načelno, možemo od početka postupka (prijedlog državnog proračuna) do glasovanja i trošenja, pratiti kako se troši naš novac. Međutim, sasvim je drugačije s novcem ZAMP-u. Umjesto suvislih odgovora dobivamo nemušta objašnjenja kako je ”takva praksa svugdje u svijetu” (dakako, nikad nam ne kažu gdje i koliko), a na pitanje koliko dobivamo odgovor – paušal. Ove će godine parafiskalni porez ZAMP-u biti veći nego li ranijih godina. Biti će mnogo veći.
Možemo to podnijeti spokojno kao krave, a možemo se tom podmuklom haraču oduprijeti.
Možemo mirno spustiti gaće i čekati njihovu novu parafiskalnu penetraciju u nađe džepove, a možemo im se pokušati usprotiviti.
Možemo zajedničkim snagama stati za vrat stoglavom zmaju, a možemo se i predati.
Dazbe i poreze treba uredno placati. To je nasa obveza i duznost kao gradjana ove zemlje. Ljudska, filantropska, patriotska, kakva god hocete. Ne znam cemu zazivanje revolucionarnog kosmara? Vi idite lijepo tamo gdje se ne placa nista, a bome ni vama nista ne placaju.
Jedan od je najmutnijih parafiskalnih nameta koji doslovce svakog našeg građanina pogađa na osobito svirep i podmukao način je porez koji plaćamo za tzv. zaštitu muzičkih autorskih prava (ZAMP). Ovaj parafiskalni namet plaćamo i kad smo toga svjesni, ali i onda kad ga nismo svjesni, plaćamo ga direktno, plaćamo ga indirektno, plaćamo ga kao umirovljenici ili dječica u kolijevci, plaćamo ga doslovce od kolijevke pa do groba, plaćamo ga prije ali i poslije slušanja glazbe, plaćamo ga čak i ako glazbu ne slušamo, a da nam nitko, doslovno NITKO, ne može precizno objasniti što to točno plaćamo, kome i koliko. Zapravo, čak ni oni koji nam ga naplaćuju ne znaju što točno naplaćuju, nego se skrivaju iza jedne čarobne riječi – PAUŠAL.
Za svaki prazni CD-i, DVD-i, memorijske kartice, USB stickove, CD i DVD snimače, računale, za sprovode i krstitke, za vjenčanje, pri svakom ulasku u restoran, mi PLAĆAMO, PLAĆAMO, PLAĆAMO jednoj nevladinoj udruzi građana po vrlo komičnim i krajnje upitnim kriterijima desetke i desetke milijuna kuna.
Kada kao tvrtka ili kao jedinka plaćamo ”normalan” porez, tada, načelno, možemo od početka postupka (prijedlog državnog proračuna) do glasovanja i trošenja, pratiti kako se troši naš novac. Međutim, sasvim je drugačije s novcem ZAMP-u. Umjesto suvislih odgovora dobivamo nemušta objašnjenja kako je ”takva praksa svugdje u svijetu” (dakako, nikad nam ne kažu gdje i koliko), a na pitanje koliko dobivamo odgovor – paušal. Ove će godine parafiskalni porez ZAMP-u biti veći nego li ranijih godina. Biti će mnogo veći.
Možemo to podnijeti spokojno kao krave, a možemo se tom podmuklom haraču oduprijeti.
Možemo mirno spustiti gaće i čekati njihovu novu parafiskalnu penetraciju u nađe džepove, a možemo im se pokušati usprotiviti.
Možemo zajedničkim snagama stati za vrat stoglavom zmaju, a možemo se i predati.
Uključite se u raspravu