Iako se već godinama govori da će zdravstveni turizam biti jedan od generatora razvoja hrvatskoga turizma, produljenja sezone i povećanja prihoda, o čemu svjedoče iskustva konkurenata, taj je oblik turizma u Hrvatskoj tek u povojima, dobrim dijelom zbog spore državne administracije, ali i nedostatka investicija ili sustavne brige o razvoju djelatnosti.

Zdravstveni je turizam, međutim, svakako vlak koji ne treba propustiti, ponajprije zbog starenja stanovništva i sve veće potražnje. Dovoljan je podatak da su proizvodi zdravstvenog turizma 2010. na globalnoj razini generirali prihod od oko 200 milijardi dolara, uz prosječni godišnji rast od 15 do 20 posto. Za Hrvatsku nema pouzdanih podataka, no smatra se da se na zdravstveni turizam odnosi manje od jedan posto turističkoga prihoda. U području medicinskog turizma razvio se ponajprije tzv. dentalni turizam, a osim stomatoloških usluga hrvatski gosti koriste se uslugama plastične kirurgije, ortopedije i fizioterapije, no sve ustanove i dalje djeluju bez značajnijega strateškog povezivanja.Nova prilika možda se ukazala donošenjem nove Strategije turizma, koja je predvidjela donošenje Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma u suradnji Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma, pred kojima je prije svega usklađivanje zakonske regulative koja danas funkcionira tako da jedan zakon pobija drugi.

U planu je i uspostavljanje sustava minimalnih standarda za wellness centre, centre lječilišnoga turizma i centre medicinskog turizma, uključujući standarde opremanja, sigurnosti, kvalitete usluge. Definirat će se okvir za funkcioniranje sva tri oblika zdravstvenog turizma, a to su medicinski i lječilišni turizam te wellness.Navedena strategija turizma kao komparativne prednosti Hrvatske ističe dostupnost destinacije, izvrsne medicinske usluge, konkurentne cijene te kvalitetu mora za turističku talasoterapiju. Uz Ministarstvo turizma i zdravlja, u priču se aktivno uključio i Saborski odbor za turizam, koji je prošloga tjedna na tematskoj sjednici u Jezerčici okupio brojne predstavnike sektora kako bi se konkretno definirale smjernice budućega akcijskog plana.

Dovode Britance
Čini se da će najviše posla na uvođenju reda biti po pitanju medicinskog turizma, gdje je ključan izlazak specijalnih bolnica na tržište. Marcel Medak, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, ujedno predsjednik Zajednice za zdravstveni turizam pri HGK, upozorava na to da zakoni još koče tržišnu djelatnost specijalnih bolnica,pa je upitna njihova budućnost."Iako je temeljem izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti specijalnim bolnicama i lječilištima od ljetos dopuštena ugostiteljska djelatnost, Zakon o ustanovama tu mogućnost praktički pobija, jer ustanove ne smiju ostvarivati profit. Predlažemo da se Zakon o ustanovama izmijeni tako da se pojedinim ustanovama omogući stjecanje dobiti, dakako uz obvezu reinvestiranja dobiti.

Naš je problem i nemogućnost kategorizacije naših smještajnih objekata koji funkcioniraju kao hoteli, no tako se ne zovu i nisu kategorizirani, bez čega ne možemo privući ozbiljan broj turista, odnosno pacijenata, kao ni nastupiti prema osiguravateljima. Predlažemo stoga da se Zakonom o turizmu uvede i definira pojam lječilišnog hotela", objašnjava Medak.U Klasteru medicinskog turizma pak smatraju da je nužno pojačati promociju postojeće ponude, odnosno angažman Hrvatske turističke zajednice. Klaster okuplja 70 privatnih zdravstvenih ustanova te hotela, a osnovni cilj je izlazak članica na međunarodno tržište.Zoran Jelić, predsjednik Klastera, smatra da bi se Hrvatska mogla svrstati u deset vodećih zemalja zdravstvenog turizma na svijetu."No, većina toplica u Hrvatskoj izgleda kao da su iz nekog drugog vremena, rijetko koje imaju održivu viziju poslovanja, a naslonjeni su na štaku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koja je sve kraća i sve slabija. S druge strane, bilo je puno investicija u privatnim zdravstvenim ustanovama koje vode isključivo liječnici bez znanja kako plasirati proizvod", ističe Jelić, uz napomenu da javna uprava nema jasnu strategiju razvoja medicinskog turizma.

"Nejasno je čije je to dijete, ne postoji nitko tko se tom industrijom bavi na dnevnoj bazi, a bez toga nema razvoja", upozorava.Klaster medicinskog turizma napravio je izračune kojima je pokušao argumentirati velik potencijal Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma, čak i ako se promocija za početak provede među gostima koji posjete Hrvatsku."Danas se kroz lječilišni turizam napravi oko 472 tisuće noćenja, što u smještajnom prihodu iznosi oko 116 milijuna kuna. Ako se u jednoj godini ugradi oko 50 tisuća implatata u dentalnoj medicini, samo od toga ubire se prihod od 500 milijuna kuna, a tu nismo zbrojili ni plastičare, ni ortopediju, ni kardiokirurgiju. Kad je wellness posrijedi, ako ga koristi samo pet posto hotelskih gostiju, ispada da se godišnje na wellnessu ostvari prihod od oko 100 milijuna kuna. To su brojke bez organiziranog i sustavnog promišljanja o zdravstvenom turizmu, dakle perspektiva je jako dobra ako se tome posvetimo", kaže Jelić, koji upravo pregovara s jednim britanskim osiguravateljem o liječenju Britanaca u Hrvatskoj."Riječ je o jednom od najjačih osiguravatelja u Velikoj Britaniji koji je zainteresiran za suradnju. Ako se pokaže da im možemo napraviti pakete sa smještajem, putom i liječenjem koji bi bili jeftiniji nego u Velikoj Britaniji, a takvo što je moguće, naši potencijalni partneri planiraju doći u Hrvatsku i pogledati našu ponudu. Zanimaju ih različite usluge, od kardiokirurgije do fizikalne terapije do dermatologije", otkriva predsjednik Klastera medicinskog turizma.

Klaster je izračunao da bi se ulaganje u medicinski turizam od samo deset milijuna kuna, za promociju njihovih članica na međunarodnom tržištu, vrlo brzo vratilo."Kad bi se samo jedan posto od 12 milijuna turista vratio u Hrvatsku s ciljem korištenja usluga zdravstvenog turizma, to bi godišnje predstavljalo 1,8 milijardu kuna. Kroz poreze i sva davanja država bi tih deset milijuna uloženih kuna dobila i da se vrati samo 0,27 posto od tog broja", kaže Jelić, koji smatra da bi Hrvatska turistička zajednica trebala puno jače promovirati tu industriju."Klaster je tražio potporu za udruženo oglašavanje u idućoj godini, kako bi se naše članice lakše mogle plasirati na međunarodnom tržištu. Kad smo pitali koliko su spremni uložiti u nas, shvatili smo da su to tek mrvice sa stola", kaže Jelić.

HTZ: Razvoj, pa promocija
Slaven Reljić, pomoćnik direktorice glavnog ureda HTZ-a za strateško planiranje i marketing, ističe pak kako HTZ nema mogućnost oglašavati zdravstvene ustanove. "U našim katalozima ne smije biti nitko tko nije turistički subjekt, ne smijemo se dovoditi u sukob interesa. Sutra će nam se javiti proizvođači bicikla koji su također važni u zdravstvenom turizmu", objašnjava Reljić.Ističe kako je u procesu donošenja Strateški marketinški plan hrvatkog turizma do 2020., koji će prvi put odrediti koja tržišta i koje proizvode Hrvatska planira promovirati.

"Pozivamo stoga sve na suradnju, da nam se jave s konkretnim prijedlozima proizvoda koje žele promovirati. No, moramo biti svjesni toga da se Hrvatska trenutačno ne percipira kao destinacija za zdravstveni turizam. Kad je posrijedi regija, pokazalo se da najveći snagu imaju slovenske Terme Rogaška. Naša ponuda i infrastruktura imaju još jako puno prostora za razvoj. Nemojmo se zavaravati da smo među najboljih deset jer nam je konkurencija izuzetno snažna", kaže Reljić koji se stoga pita treba li više ulagati u promociju ili bolje u razvoj proizvoda.Kad su posrijedi investicije u infrastrukturu i objekte u kojima se mogu pružati usluge zdravstvenog turizma, Hrvatska računa na fondove EU.

Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma i vlasnik tvrtke Medicinska grupa, smatra da u idućih šest do devet mjeseci treba definirati 15-ak projekata zdravstvenog turizma koji bi se potom predstavili investitorima na tematskoj konferenciji.Marcel Medak ističe da bi se uz kvalitetene projekte uz pomoć fondova EU moglo ostvariti više od 320 milijuna eura investicija u javne ustanove za zdravstveni turizam. "Hrvatska mora revalorizirati prirodne ljekovite čimbenike, propisati uvjete za mjesta i objekte u kojima se može raditi zdravstveni turizam te uvesti certifikate i licencije. Ako želimo ozbiljne goste i grupe, moramo imati međunarodne certifikate kvalitete, pogotovo žele li se sklopiti ugovori s osiguravateljima", objašnjava Medak.

Prilika talasoterapija
Posebno mjesto u zdravstvenom turizmu ima wellness, koji je razvijen u mnogim hotelima, no zbog nerazvijene infrastrukture koja bi poduprla razvoj zdravstvenog turizma dobar dio ulagača razočaran je slabom iskorištenošću i niskim prihodom. Rješenje za te hotele, uz relativno niska ulaganja i brz povrat investicije je u razvoju talasoterapije, smatra bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković. Konkretno, riječ je o suradnji s francuskom tvrtkom Eco Group i konceptu talasoterapije i kardiovaskularne terapije koji je uspješno razvio Yves Treguet na luksuznim destinacijama u Francuskoj, Tunisu, Italiji, Španjolskoj, Turskoj (La Baule, Thermes Marina Monte Carlo).

Francuzi ne dolaze kao klasični investitori, već nude know how, uključujući edukaciju kadra te jedinstveni sustav certificiranja u sferi zaštite okoliša."More je jedan od najvažnijih resursa razvoja hrvatskog turizma, a kvaliteta morske vode Jadrana znatno je veća nego na Sredozemlju. U Hrvatskoj već postoji 20-ak potencijalnih centara talasoterapije koji se mogu otvoriti od Umaga do Cavtata, najviše na mjestu postojećih wellness centara, uz prosječno ulaganje od 10 milijuna eura po centru (40% investicije ide na zaštitu okoliša). Otvaranje centra za talasoterapiju znači oko 50 radnih mjesta po centru, produljenje sezone i povećanje prihoda za 50 do 150 posto", objašnjava Župan Rusković. 

Uložit će 18 milijuna kuna

Daruvar uz bok Vichyju

Daruvarske toplice trebale bi uskoro postati prve i jedine hrvatske "zelene toplice", što će se realizirati kroz strateški plan razvoja i projekt "Lječilišno-rekreacijski centri Bjelovarsko-bilogorske županije i Požeško-slavonske županije". Projekt u kojem sudjeluju Specijalna bolnica Lipik te Grad Pakrac pri kraju je i aplicirat će prema strukturnim fondovima, a u planu je ulaganje od 18 milijuna kuna u rekonstrukciju objekata i proširenje kapaciteta. Daruvarske toplice članica su Udruženja europskih povijesnih termalnih gradova (EHTTA-e), osnovanog 2009. kao mreža europskih gradova koji posjeduju iznimno vrijedno povijesno bogatstvo te termalnu ljekovitu vodu. U društvu su renomiranih europskih destinacija zdravstvenog turizma kao što su Vichy, Evian, Baden-Baden i Karlove Vary.

U Bugarskoj 800 toplica

Njemačka ima 500 wellness hotela, a Italija 450 brendiranih destinacija za zdravstveni turizam, Turska je pak sedma svjetska sila na tržištu toplica. Poljska je razvila 43 zdravstvena resorta, Bugarska ima 800 toplica, a Rusija čak pet tisuća zdravstvenih toplica. Mađarska je strateški odredila da će postati vodeća u Europi kad je posrijedi razvoj spa turizma.