Flertovanje s idejom zamrzavanja II. stupa ne bi li se s pet milijardi kuna ublažile proračunske boljke ne prestaje biti jedna od gorućih ekonomskih tema. Dok su predstavnici mirovinskih fondova (prvi put dosad) iščekivali red da za saborskom govornicom podnesu izvješća o poslovanju, nekoliko stotina metara dalje iz Hrvatskog novinarskog doma opet je odaslana nedvosmislena poruka stručnjaka s okruglog stola: "Ne dirajte štednju u drugom mirovinskom stupu već sredite nered u prvom stupu".
Nestić
Najlakše je samo uzeti pet milijardi kuna iz II. stupa, pa to je samo jedna računska operacija, a nitko se ne pita kolika je dugoročna šteta takvog poteza.
"Mirovinski sustav je nepošten, a glavni problem je nepoštenje I. stupa jer su transferi toliko neprepoznatljivi od povlaštenih mirovina do povlastica. Reformom dobro postavljen sustav nizom promjena zakona izmijenili smo potpuno nakaradno", kaže Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta. "Oko 70% ljudi dobiva mirovine koje su nerazmjerno veće od onog što su uplatili putem doprinosa, što cijeli sustav čini apsurdnim. Imamo podatke od 1970. i za svakog se može izračunati koliko je uplatio, a kolika mu je mirovina. Sustav se može brzo srediti, ali je problem što bi posljedice za velik broj ljudi bile negativne ", dodaje.
Bejaković
Zamrzavanje uplata ili ukidanje II. stupa može ugroziti financijsku stabilnost i buduće mirovine, a narušilo bi ionako slabu vladavinu prava u Hrvatskoj.
"Problem mirovinskog sustava je njegova konfuznost, nekonzistentnost i što stimulira odlazak u mirovinu. Zašto ljude koji mogu i žele raditi, posebno je to vidljivo u javnom sektoru, tjerati u mirovinu?", nadovezuje se njegova kolegica Ivana Vukorepa. S praktično 20-ak izmjena zakona uvođenja sustava triju stupova koji ne stimuliraju rad, smatra da će sređivanje nagomilanog nereda biti teško jer su (skori) umirovljenici "najveća glasačka mašinerija".
Švaljek
Političari ne smiju dirati drugi mirovinski stup, ali je legitimno postavljati pitanja poput visine naknada za upravljanje društvima iako troškove ima i I. stup.
Radnicima treba biti jasno, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, da se sami moraju brinuti za vlastitu starost te da kasnije ne mogu nekog drugog optuživati što nisu dovoljno uštedjeli za mirovinu. "Zato je potrebno razvijati kapitalizirano dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Svaka nepromišljena odluka o II. stupu može ugroziti financijsku stabilnost cijelog gospodarstva i grubo narušiti slabu vladavinu prava", ističe Bejaković.
Potočnjak
Oko 70 % ljudi prima mirovinu nerazmjerno veću od doprinosa koje su uplaćivali i da se to krene sređivati posljedice bi za velik broj ljudi bile negativne.
"Političari ne smiju dirati II. mirovinski stup, ali je legitimno postavljati pitanja poput visine naknada za upravljanje društvima iako troškove ima i I. stup", istaknula je Sandra Švaljek (EIZ). Za Danijela Nestića (EIZ) računica je neoboriva. "Ako je omjer uplata u I. i II. stup 3:1, dobit ćete mirovinu u omjeru 1,8:1. To znači da II. stup za istu uplaćenu svotu donosi višu mirovinu, a to je nešto što ljudi slabo razumiju", kaže Nestić dodajući da je "najlakše samo uzeti pet milijardi kuna iz II. stupa, pa to je samo računska operacija, a nitko se ne pita kolika je šteta".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Znači prilikom ulaganja u današnjem drugom stupu koristimo novac ljudi koji ga vjerojatno ne bi uložili na taj način da mogu slobodno odlučivati, a i prilikom obećanih isplata u budućosti će se opet koristiti novac
ljudi koji će tada plaćati porez i koje nitko nije pitao za odobrenje tih ulaganja. To će biti naša djeca.
Naslov je kontradiktoran, a u suštini je i floskula. Naravno da političari imaju pravo dirati ono što su i stvorili. Mogli bismo otvoriti pitanje političkih ovlasti no zdravorazumski je da ako su nešto stvorili to mogu i zamrznuti.
Naravno da treba preispitati I. stup, naknade upravitelja II.stupa ali i portfelj ulaganja…
Upitno su tvrdnje gdina Nestića…ničim nije potkrijepio. Postoje izračuni da se drugi stup isplati za osobe sa plaćama iznda 7000 Kuna, no takvih nema baš puno pa im je potreban masa i ostalih građana sa manjim plaćama koji kada bi moglo slobodno odlučivati možda i ne bi ušli u drugi stup.
A posebna je priča strukura ulaganja koja ruši sve principe kojima se pravda postojanje ovakvog drugog stupa. Prinos fonodva povećava javni dug što povećava poreze, prinosi su rizični tj. upitni jer su naše obveznice upitne, a na kraju balade sve se ope oslanja na proračun u budućnosti. Samim time ne drži vodu priča da će nam drugi stup pomoći izbjeći zamke hrvatskih strukturnih problema.
Uključite se u raspravu