Slabiji rast gospodarske aktivnosti u eurozoni mogao bi brže zakočiti inflaciju, ali plaće i dalje snažno rastu zbog otpornog tržišta rada, što stvara rizik opetovanog ubrzavanja cijena, izjavio je u petak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

dzs

Industrijska proizvodnja u srpnju pala nakon dva mjesec rasta

ECB raspravlja o mogućoj pauzi u ciklusu podizanja kamatnih stopa nakon dugotrajnog razdoblja zaoštravanja monetarne politike, bez presedana, napominje Reuters.

Bančini dužnosnici pomno proučavaju podatke o inflaciji kako bi utvrdili jesu li njihovi potezi dovoljni.

Na Reutersovom Forumu globalnih tržišta Vujčić, član upravnog vijeća ECB-a, nije htio reći kako će glasati na sjednici sredinom rujna, istaknuvši da će banka tek za nekoliko mjeseci moći pouzdano utvrditi da su kamatne stope dosegnule vrhunac.

“Dostižemo ciljanu razinu (kamata), govoreći istodobno da ne znamo kolika je ona”, kaže hrvatski guverner. “Nećemo to znati ni u rujnu, a vjerojatno ni u listopadu ni u studenom”, dodaje. Možda će se tek idućeg proljeća moći pouzdano reći da će se inflacija vratiti na ciljanih dva posto, napomenuo je.

“Pritisak plaća još je prisutan i smatramo da neće značajno oslabiti, sudeći po podacima objavljenim u posljednje vrijeme”, kaže guverner HNB-a. “Sve dok je situacija takva, bojim se da će posljednja etapa (dezinflacije)… biti jako teška”.

U kolovozu cijene su u eurozoni porasle za 5,3 posto, pokazala je u četvrtak prva procjena europskog ureda za statistiku.

“Pritisak plaća još je prisutan, a iz podataka koji su objavljeni u posljednje vrijeme zaključujemo da neće značajno popustiti”, izjavio je Vujčić.

“Sve dok je situacija takva, bojim se da će zadnja etapa (dezinflacije)… biti jako teška.”

Na tržištima prevladava uvjerenje da će ECB u rujnu zadržati kamatne stope na sadašnjoj razini. Šanse da ih ponovo podigne do kraja godine iznose 50 prema 50 posto, procjenjuju, a spustit će ih sredinom iduće godine.

Vujčić pak upozorava da popuštanje inflacije možda neće biti linearno i upozorava na rizik da stopa inflacije zastane iznad ciljane razine, što bi prisililo ECB da ponovo počne zaoštravati monetarnu politiku.

Priznaje da gospodarstvo eurozone raste slabije no što je ECB prognozirao i to bi po njegovim riječima moglo čak pomoći pri obuzdavanju rasta cijena. No, gospodarstvo se po njegovom tumačenju zapravo ne smanjuje već stagnira.

“Bude li gospodarstvo znatno snažnije usporilo, to će sigurno brže zakočiti inflaciju”, kaže. “U tom bi slučaju središnja banka, naravno, mogla u kraćem roku ili značajnije sniziti kamatne stope”. No, to ne treba očekivati sve dok ECB ne dobije jasne dokaze da se stopa inflacije kontinuirano spušta prema dva posto i da su realne kamatne stope dobrano u pozitivom teritoriju, dodaje.