U domaćem gospodarstvu nastavljeno je smanjivanje kreditne aktivnosti banaka, uslijed manjeg kreditiranja poduzeća i nastavka trenda razduživanja stanovništva, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni kreditni plasmani na kraju lipnja iznosili su 280,1 milijardu kuna, što je za 2,8 milijarde kuna ili 1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok je međugodišnji pad još značajniji, za 6,5 milijardi kuna ili 2,3 posto.

S obzirom da je gotovo dvije trećine kredita vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 1,6 posto statistički je ublažilo pad kredita izraženih u kunama, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u današnjem osvrtu na podatke HNB-a.

Kako dodaju, podaci od kraja prošle godine ukazuju na kontinuitet ukupne kreditne kontrakcije, s tek jednim izuzetkom u veljači, i pored toga što je na snazi ekspanzivna mjera monetarne politike prema kojoj HNB potiče rast plasmana poduzećima preko otkupa obveznih blagajničkih zapisa od banaka.

Sektoru poduzeća krajem lipnja bilo je odobreno 106,5 milijardi kuna, što čini udjel od 38 posto u ukupnim kreditnim plasmanima banaka. U odnosu na lipanj 2013., kunski iznos kredita poduzećima je niži za 4,3 milijarde kuna ili 3,9 posto.

„To implicira da su pored monetarnih mjera potrebne i druge, daleko sveobuhvatnije mjere koje će probuditi aktivnost sektora poduzeća“, ističu iz RBA.

Razvidan je i nastavak procesa razduživanja sektora stanovništva, koji ima 45,2 posto udjela u ukupnim kreditima. Ukupni krediti sektora stanovništva na kraju lipnja iznosili su 126,5 milijardi kuna, što je 790 milijuna kuna ili 0,6 posto manje u usporedbi s lipnjom prošle godine.

Gotovo polovina od ukupnih kredita danih sektoru stanovništva odnosi se na stambene kredite, 60,27 milijardi kuna, koji su zabilježili značajan pad od 1,1 milijardu kuna u odnosu na kraj prošle godine.

„Takav pokazatelj je u skladu s nepovoljnim uvjetima na tržištu rada te uz visoku averziju prema riziku odražava bitno smanjenu kreditnu aktivnost banaka“, navode iz RBA.

Iako su u lipnju nominalno smanjeni krediti dani državnom sektoru – središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država – i to za više od 1,5 milijardu kuna u odnosu na prethodni mjesec, oni bilježe međugodišnji rast od 3,8 posto.

„Ipak, taj rast je značajno usporen i smatramo ga posljedicom još uvijek relativno povoljnih uvjeta financiranja koje država može ostvariti na međunarodnom financijskom tržištu“, zaključuju analitičari RBA.