Declan Daly, generalni direktor za srednju i istočnu Europu u Cofaceu, jednom od vodećih svjetskih kreditnih osiguratelja, u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o akvizicijama, poslovanju u svijetu i regiji te planovima da se Coface pozicionira kao regionalni lider.

Komentirao je i koje izazove očekuje za globalno gospodarstvo s obzirom na prognoziranu recesiju te kako će učinak recesije u Italiji i Njemačkoj kao glavnih hrvatskih izvoznih tržišta utjecati na gospodarski rast zemlje.

Kroz koje poslovne modele Cofacea posluje u svijetu, a kakva vam je strategija za Hrvatsku i regiju?

Coface ima više od 70 godina iskustva u osiguranju potraživanja i posluje u 100 zemalja.

Naš posao je predviđati i nadzirati rizike poslovanja tvrtki i to radimo koristeći jedinstvenu infrastrukturu: bazu podataka koja obuhvaća više od 80 milijuna poduzeća, 50 centara za analizu rizika te mrežu ekonomista raširenu širom svijeta.

Coface je kompanija s jasno definiranom svrhom, a to je razvoj svjetske trgovine za koju vjerujemo da stvara vrijednost, te ekonomsku i političku stabilnost. Cofaceova kultura zasniva se na četiri temeljne vrijednosti: korisnička usluga, stručnost, suradnja, odvažnost uz odgovornost. Te vrijednosti podržava 4100 zaposlenika koji našoj kompaniji daju pravi multinacionalni karakter s ljudskom dimenzijom.

Konačno, bit Cofaceove strategije je agilnost – više od 50.000 klijenata iz različitih sektora u 100 zemalja svijeta koristi naše usluge, povjerava nam upravljanje rizicima i potvrđuje svoje povjerenje gradeći s nama odnose koji u prosjeku traju više od 20 godina. U srednjoj i istočnoj Europi imamo 750 zaposlenika koji brinu o našim klijentima u 14 zemalja, pružajući im naše usluge osiguranja potraživanja, kao i poslovne informacije i usluge naplate potraživanja.

U jadranskoj regiji prisuti smo u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Naš ured u Zagrebu specijaliziran je za pružanje usluga poslovnih informacija i naplate potraživanja za regiju.

Coface je nedavno izvršio preuzimanje kreditnog osiguravatelja SID PKZ u Sloveniji. Koji je bio vaš motiv i koliko je vremena trebalo da se finalizira postupak?

Coface uvijek traži prilike za rast, a jedna od takvih prilika bila je akvizicija SID PKZ-a Regija i veliko znanje PKZ-ovih zaposlenika o regionalnim tržištima bili su jedan od glavnih razloga našeg interesa za akviziciju. Trenutno smo usred procesa integracije, s ciljem da se PKZ u potpunosti integrira u globalnu mrežu Cofacea koja broji više od 100 zemalja.

Nakon ove poslovne odluke, koji je sljedeći korak prema zauzimanju pozicije regionalnog lidera? Imate li planove za daljnje akvizicije u ovoj regiji?

Jedan od naših strateških ciljeva je rast u jadranskoj regiji koji će se odvijati preko Coface PKZ-a kao centra za osiguranje potraživanja i tvrtke Coface Adriatic u Zagrebu kao centra za poslovne informacije i naplatu potraživanja.

Na ovom tržištu će se usluge klijentima pružati lokalno jer smatramo da će ovakva regionalna prisutnost osigurati još bolje rezultate i višu razinu usluge.

Što se tiče budućih akvizicija, uvijek pažljivo osluškujemo tržište i zainteresirani smo za nove akvizicije koje ocijenimo zanimljivima.

Svake godine Coface objavljuje publikaciju Top 500 tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi. Ove se godine na 1. mjestu nalazi poljska tvrtka PKN Orlen, slijede Škoda i Mol. Na kojem su mjestu najbolje hrvatske tvrtke?

Ina se našla se na 40. mjestu, Hrvatska Elektroprivreda na 142. mjestu, Prvo plinarsko društvo na 186. mjestu. U ukupnom poretku nalazi se 13 hrvatskih tvrtki (2,6 posto svih poduzeća uvrštenih u Cofaceov popis Top 500 ). Prema financijskim podacima, hrvatske su tvrtke ostvarile 9,7 posto veći promet, ali njihova se dobit smanjila za 15,5 posto. Na ljestvici CEE Top 500 općenito je vidljiv sličan porast prometa (+ 9,6%), no uz manji pad dobiti (-1,6%). Hrvatska je među pet zemalja u kojima je zaposlenost u vodećih 500 poduzeća pala, i to za 0,7 posto.

Koje izazove očekujete za globalno gospodarstvo s obzirom na prognoziranu recesiju posebno za ovu regiju?

Globalna ekonomija je u 2019. bila slabija nego u prethodne dvije godine. Nakon što je 2018. zabilježen rast BDP-a od 3,1 posto , Coface procjenjuje usporavanje rasta na 2,6 posto u 2019., a zatim na 2,5 posto u 2020. godini.

Do kraja 2019. Coface očekuje ulazak svjetske trgovine u recesiju smanjenjem volumena za 0,8 posto. U godini koja je pred nama međunarodna trgovina bit će uvelike podložna vanjskim utjecajima i ovisna o političkom okruženju, što se uglavnom odnosi na trgovinski rat između SAD-a i Kine, a puno neizvjesnosti i dalje je prisutno zbog Brexita.

Regija središnje i istočne Europe ostaje relativno svijetla točka. S obzirom na razmjere usporavanja, ova regija je dosad pokazala zavidnu otpornost. Coface očekuje da će prosječni rast u srednjoj i istočnoj Europi ove godine dostići 3,8 posto, a sljedeće 3,2 posto, što je znatno više od zapadne Europe.

Kako će, prema vašem mišljenju, na gospodarski rast Hrvatske utjecati recesija u Italiji i Njemačkoj kao glavnim izvoznim tržištima?

Za Hrvatsku su Italija i Njemačka i dalje ključna izvozna tržišta, budući da na njih otpada više od jedne četvrtine cjelokupnog izvoza. Unatoč vanjskim nestabilnostima, hrvatski je izvoz u prvoj polovici 2019. porastao za 5,6 posto. Rast izvoza u EU bio je ispod prosjeka, dok je uvoz iz EU natprosječno porastao, potaknut jačanjem domaće potražnje. Hrvatska bilježi trgovinski deficit s gotovo svim zemljama Europske unije. Suprotan trend vidljiv je u trgovini sa zemljama potpisnicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, uz porast izvoza robe za 17 posto i stagnaciju uvoza u prvoj polovici 2019. U trgovini uslugama izvoz je rastao umjereno (4,5 posto), a uvoz za 10,3 posto.