Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2017. godine uvezla poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,22 milijardi eura, dok je u isto vrijeme izvoz dosegnuo 1,36 milijardi eura. Uvoz je rastao po stopi od 13 posto, a izvoz od 11 posto, pri čemu je Hrvatska u spomenutom razdoblju deficit u razmjeni povećala za novih 116 milijuna eura, što je gotovo jednako ukupnom hrvatskom izvozu ribe i soje (koje su prva dva proizvoda na izvoznoj listi) kojih smo zajedno izvezli u vrijednosti od 122 milijuna eura.

Najnovija analiza Sektora za poljoprivredu prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pokazuje da je u zadnje tri godine hrvatski izvoz poljoprivredno prehrambenog sektora rastao sa 1,3 milijardi eura iz 2014. na 1,55 milijardi u 2015, pa do 1,75 milijardi eura u 2016 godini, što je bio i svojevrsni rekordni izvoz, budući da je 2016. bila rekordna u gotovo svim poljoprivrednim proizvodnjama, zbog izuzetno dobre godine u poljoprivrednoj proizvodnji.

Uloga EU
S druge strane uvoz sektora je također u tri posljednje godine rastao i to s 2,29 milijardi eura iz 2014. godine, na 2,51 milijardi u 2015., do 2,61 milijardi u 2016. godini. Nastavi li se ovim tempom Hrvatska će za koju godinu sigurno doći do uvoza poljoprivrede i hrane u vrijednosti od nevjerojatnih tri milijarde eura, što bi trebalo zabrinuti Vladu.  Sudeći po bilanci, potpore i sredstva koja se povlače iz EU fondova očito ne daju dobre rezultate, iako se očekivalo da će se nakon prvotnog šoka poslije ulaska u EU doći do postupnog oporavka poljoprivrede – veće proizvodnje, bržeg rasta izvoza i smanjivanje ogromnog uvoza hrane. Poljoprivredni analitičari tvrde kako je zabrinjavajuće što je u prvih devet mjeseci prošle godine deficit došao do 866 milijuna eura, što je gotovo jednako manjku iz cijele 2016. godine, kada je uvoz u odnosu na izvoz bio veći vrijednosno za 869 milijuna eura.

Posljednje tri godine deficit je smanjen jer je, po podacima HGK, u 2014. godini iznosio 987 milijuna eura, potom u 2015. pao na 968 milijuna eura, a u 2016. se spustio na spomenutih 869 milijuna eura. "U tri godine nakon ulaska u EU izvoz je narastao za preko 500 milijuna eura na godišnjoj razini što je bilo povećanje od 45 posto. Kada smo ulazili u EU nije bilo niti jedne analize koja je prognozirala takve stope rasta izvoza u ovom sektoru, a i sami poduzetnici su bili izrazito skeptični pogotovo jer su se na glavnim izvoznim tržišta zemalja CEFTE nakon ulaska RH u EU, bitno pogoršali uvjeti u izvozu#, kaže neovisna analitičarka Zvjezdana Blažić.

Situacija se bila bitno promijenila, a glavno izvozno tržište više nam nije bila Bosna i Hercegovina nego se značajan rast izvoza postizao u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj , Njemačkoj i Austriji. Izvoz u Italiju je samo u 2016 godini narastao 63% i u prvih devet mjeseci znatno nadmašio vrijednost ostvarenu u cijeloj 2015., dodaje Blažić..

Ona smatra da je rast uvoza prošle godine potaknula dobra turistička sezona i dosta loša godina u proizvodnji zbog mraza koji je utjecao na lošiju proizvodnju voća i povrća, te sušne godine koja je smanjila prinose u pojedinim proizvodnjama žitarica. Najveći rast uvoza prošle je godine zabilježen u sektorima koji su inače najveći generatori uvoza – kod živih životinja, mesa i mlijeka, a značajan rast je zabilježen i kod uvoza duhanskih proizvoda. Tako smo u spomenutom razdoblju uvezli 28 posto više živih životinja i to u vrijednosti od 80 milijuna eura (koliko je naš najveći izvoz riba – op. autora), pri čemu je u tom segmentu dominirao uvoz teladi i odojaka.

Dvoznamenkast rast
Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, meda povećan je 28% na čak 180 milijuna eura. Ukupan uvoz mliječnih proizvoda veći je u devet mjeseci 2017. za 19% i to najvećim dijelom zbog iznimno visokog rasta uvoza konzumnog mlijeka za 43%, vrhnja za 78% te sireva za 4%, dok je izvoz svih vrsta mliječnih proizvoda bio je veći 6% u svim grupama osim vrhnja i sireva, kaže Branko Bobetić iz Croatiastočara. 

Bobetić ističe kako je udio uvoznih sireva u ukupnoj potrošnji za devet mjeseci prošle godine iznosio čak 52 posto. Vrijednost uvoza mlijeka za preradu i mliječnih proizvoda u devet mjeseci prošle godine iznosila je oko 168 milijuna eura što je povećanje za 30 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a vrijednost izvoza mliječnih proizvoda iznosila je oko 44 milijuna eura što je povećanje za 14% pa je pokrivenost izvoza uvozom bila tek 26%. Na izvoznoj strani najveći rast u devet mjeseci bio je kod duhana i duhanskih proizvoda koji je udvostručen s oko 40 milijuna eura, na gotovo 80 milijuna eura. Značajan rast ostvaren je i kod povrća i to za 51 posto, sa 13,98 na 21,18 milijuna eura, dok smo živih životinja (većinom junadi i bikova) izvezli za 55,67 milijuna eura ili 33 posto više.

Kada se promatraju skupine proizvoda u izvozu su dominirale ribe i šećer. Riba, svježih i rashlađenih izvezeno je u količini od 16.251 tona vrijednih 81,14 milijuna eura, te su činile 6 posto ukupnog izvoza sektora. Drugi izvozni proizvod je šećer kojeg smo izvezli u količini od 145.888 tona, odnosno za 80,7 milijuna eura. Slijedi čokolade i drugi proizvodi sa kakaom kojih je na vanjskim tržištima završilo 16.097 tona vrijednih 77 milijuna eura. U strukturi izvoza značajnu vrijednost ostvario je i kukuruz (52,7 milijuna eura), te pšenica – 52,1 milijuna eura.

Zanimljivo je da smo ove godine gotovo sve količine uljarica izvezli i to ukupno 107.772 tone vrijedne 40 milijuna eura. Zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta u Hrvatskoj ove su godine najveće količine soje završile u Srbiji koja je u Slavoniji i Baranji postala glavni otkupljivač soje. Hrvatska soja je tako značajno pridonijela proizvodnji i izvoz non GMO sojine sačme iz Srbije na svjetsko tržište, umjesto da je prerađena kod nas. S vanjskih tržišta u Hrvatskoj je najviše stiglo svinjskog mesa te je oboren novi rekord. Uvezli smo čak 60.841 tona za 144 milijuna eura, a svinjetina je činila čak 6,5 posto ukupnog uvoza. Poražavajuć je i da smo uvezli kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda u količini od čak 46.950 t vrijednih 95 milijuna eura, te 110.731 tona hrane za životinje u vrijednosti od 94,2 milijuna eura. 

Najveći višak
Najveći višak u razmjeni u sektoru u prvih devet mjeseci imale su ribe (svježe i rashlađene) čiji je izvoz bio veći od uvoza za gotovo 69 milijuna eura (pokrivenost izvoza uvozom od 664 posto), slijedi soja koja je ostvarila pozitivnu bilancu od gotovo 40 milijuna eura (pokrivenosti 1913 posto), te pšenica s viškom od 38,4 milijuna eura. To je ipak značajno manje od negativne bilance kod vodećih uvoznih proizvoda. Tako je kod svinjskog mesa vrijednost uvoza u odnosu na izvoz bila veća za čak 130 milijuna eura (pokrivenost uvoza izvozom od tek 9 posto), kod hrane za životinje taj je iznosi bio 57, 5 milijuna eura (pokrivenost 39 posto), mlijeka i mliječnih proizvoda – 56 milijuna eura (pokrivenost 12 posto).