Hrvatska kućanstva nastavit će se razduživati i u drugoj polovici ove godine dominantno pod utjecajem očekivanog daljnjeg pada zaposlenosti i realnih dohodaka, a zbog visoke izloženosti rizicima koji proizlaze s tržišta rada, uredna otplata kredita mogla bi biti otežana pojedinim kućanstvima čak i u slučaju ublažavanja uvjeta kreditiranja pod utjecajem regulatornih izmjena.

Očekuju to analitičari Hrvatske narodne banke navodeći da je na godišnjoj razini ukupni dug kućanstava do kraja ožujka 2013. smanjen za 1,2 posto, odnosno 1,9 posto ako se isključi utjecaj slabljenja tečaja.

Po podacima iz publikacije HNB-a "Financijska stabilnost", premda oslabljen, višegodišnji proces razduživanja kućanstava nastavio se i potkraj 2012. te početkom 2013. godine, pa je ukupni dug stanovništva stagnirao na razini nešto nižoj od 40 posto BDP-a.

Najsnažnije je pao iznos kredita za kupnju automobila, na godišnjoj razini za 31,4 posto, odražavajući kretanja prodaje vozila, s godišnjim padom prodaje automobila od gotovo 44 posto.

Po zadnjim podacima HNB-a, krajem svibnja krediti za kupnju automobila iznosili su ukupno 2,6 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde kuna manje nego u na kraju istog mjeseca godine prije, a za 2,9 milijardi kuna manje nego krajem svibnja 2011. (kada su iznosili 5,5 milijardi kuna).

Stambeni su se krediti također nastavili blago smanjivati po stopi od oko 1 posto godišnje, i u nominalnim i efektivnim terminima. Krajem svibnja stambeni krediti iznosili su nešto više od 61 milijardu kuna.

Blago su porasli, za 0,4 posto, jedino ostali dugoročni krediti (npr. gotovinski nenamjenski krediti, potrošački krediti i sl.).

Ukupni su krediti banaka stanovništvu na kraju svibnja iznosili 128,4 milijarde kuna, od čega se oko 48 posto odnosi na stambene kredite.

Udio 'loših' kredita u ukupnim kreditima građanima, po podacima za kraj ožujka, iznosio je 9,67 posto.

Kumulativni pad zaposlenosti tijekom posljednje četiri krizne godine od gotovo 13 posto te realnih plaća za blizu 5 posto, uz daljini rast neizvjesnosti na tržištu rada, nastavit će odvraćati većinu kućanstva od novog, intenzivnijeg zaduživanja i financiranja investicija i potrošnje trajnih dobara, napominju analitičari središnje banke.

Neizvjesnost u pogledu budućeg oporavka, koji se reflektiraju u još uvijek razmjerno niskom potrošačkom optimizmu kućanstava, zadržavati će njihovu osobnu potrošnju na relativno niskoj razini i ograničavati potražnju za novim kreditima.

Uz porast izloženosti riziku gubitka radnog mjesta, kućanstva su krajem 2012. i početkom 2013. uobičajeno bila visoko izložena i financijskim rizicima promjene tečaja i kamatnih stopa, navode iz HNB-a.

Pritom je njihova izloženost valutnom riziku gotovo nepromijenjena posljednje dvije godine (udio kredita vezanih uz stranu valutu u strukturi ukupnih kredita krajem ožujka 2013. iznosio je 75 posto).

No, izloženost kamatnom riziku početkom 2013. znatno se povećala, djelomice i pod utjecajem strukture novoodobrenih kredita. Tako je gotovo 97 posto svih kredita krajem ožujka 2013. bilo odobreno uz mogućnost promjene kamatne stope unutar godine dana.

Pokazatelji pak zaduženosti i tereta otplate duga kućanstava mahom su se nastavili poboljšavati krajem 2012. i početkom 2013. Uz nastavak razduživanja, kućanstava su tijekom promatranog razdoblja intenzivnije štedjela pa je do kraja ožujka 2013. omjer njihova duga i depozita pao na svoju dosad najnižu razinu, navode analitičari HNB-a.

S obzirom da depoziti, koji su porasli na godišnjoj razini za 5 posto, ujedno čine i najvažniji segment ukupne likvidne financijske imovine kućanstava, ujedno se poboljšao i odnos duga prema tom obliku imovine.

Tako su, po podacima za svibanj ove godine, hrvatski građani imali u bankama 32 milijarde kuna više depozita nego kredita.

Ukupni kunski i devizni štedni i oročeni depoziti stanovništva kod banaka na kraju svibnja iznosili su 160,4 milijardi kuna (29,6 milijardi kuna kunski i 130,8 milijardi kuna devizni depoziti).

Drugo je pak pitanje kako su među građanima 'raspoređeni' depoziti, a kako krediti. Krajnje pojednostavljeno rečeno na svakog bi zaposlenog u Hrvatskoj 'otpadalo' oko 94 tisuće kuna kredita i oko 117 tisuća kuna depozita.