Strani radnici sve su brojniji u Hrvatskoj, pa sve više postaju i predmet javne rasprave oko detaljnijeg uređivanja statusa i izjednačavanja njihovih prava u praksi s onima koja imaju domicilni radnici.

Do listopada je, prema evidenciji MUP-a i reguliranim dozvolama, u Hrvatskoj bilo ukupno 133 tisuće stranih radnika, što je najveći broj do sada. Da li ih je radilo i više od toga, jesu li i u kojoj mjeri napustili u međuvremenu Hrvatsku i uputili se u druge zemlje EU, a o čemu je također bilo vijesti, te koliko ih kod hrvatskih poslodavaca nema uredno plaćene obveze za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, detaljnijih analiza još nema. U statistikama uplata obveznih doprinosa, primjerice, prate se poslodavci i djelatnosti, ali ne i porijeklo radnika.

GUVERNER VUJČIĆ

‘Hrvatska će morati uvesti čak 400.000 stranih radnika’

Strani radnici

Da bi došli u Hrvatsku platili su i po 7000 eura, kad otplate dug pomažu obiteljima. Ovo su njihove priče

Nešto konkretnijim podacima barataju u Državnom inspektoratu (DIRH), čiji su inspektori rada u obilasku poslodavaca utvrdili i kršenja zakona o strancima. Prema podacima koje smo dobili u DIRH-u, u prvih devet mjeseci inspektori su zatekli 433 državljana tzv. trećih zemalja koja za rad u Hrvatskoj nisu imali ishođene dozvole ili potvrde o prijavi rada. Tijekom cijele 2022. broj ilegalnih stranih radnika koji je u ‘češljanju’ tržišta detektiran bio je 526. Što se događa s takvim poslodavcima i njihovim ‘uvezenim’ radnicima?

Prema odgovoru DIRH-a, pokreću se prekršajni postupci, i prema poslodavcu i odgovornoj osobi, ali i radniku ako nema valjanu dozvolu ili radi na poslovima za koje mu nije izdana dozvola, kao i ako radnik radi kod poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za rad. Poslodavcima se zabranjuje djelatnost na 30 dana, a radniku rad, te inspektori o nadzoru informiraju MUP i Poreznu upravu.

Po zaposlenom stranom radniku, inače, propisane su kazne u iznosu od 6630 do 13.270 eura za poduzeća i 1320 do 1990 eura obrtnike, a za odgovorne u pravnim osobama 1320 do 6630 eura, dok se strane radnike sankcionira s 920 do 1320 eura.

Inspektori u slučaju kada utvrde da je tijekom nadzora za poslodavca radio stranac mimo odredbi zakona o strancima usmenim rješenjem u zapisniku zabranjuje rad poslodavcu, a ta privremena zabrana znači pečaćenje poslovnih prostora ili postrojenja. Ona može biti prekinuta ako poslodavac na račun državnog proračuna u roku tri dana plati kaznu, i to 3982 eura po zaposleniku.

U prvih devet mjeseci inspektori su na trideset dana zabranili i obavljanje djelatnosti, odnosno rad državljanima trećih zemalja za inozemnog poslodavca u 109 slučaja. Mogućnost, kako u DIRH-u to nazivaju, “otkupa” od izvršenja mjere privremene zabrane iskoristilo je 77 poslodavaca, a državnom proračunu to je donijelo 458 tisuća eura. U cijeloj 2022. te su uplate dosegnule 502 tisuće eura.

Najviše radnika s privremenom registrirano je u Splitu i Puli, što upućuje na ugostiteljsku djelatnost/HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Najviše u Splitu
Dodatno, po zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada inspektori poslodavcima izdaju i rješenje kojim nalažu da radnike, uključujući i strane, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je utvrđen ili pretpostavljen kao dan početka rada, te uplati u proračun i 2650 eura za svakog neprijavljenog radnika.

Tijekom devet mjeseci takva su rješenja donesena za 228 poslodavaca kod kojih je zatečeno ukupno 333 neprijavljena radnika, a od toga su njih 132 bili radnici iz trećih zemalja. Najveći broj neprijavljenih stranih radnika bili su državljani BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala i Filipina, a koji su radili kod poslodavaca u građevinarstvu i ugostiteljstvu.

Strani radnici na hrvatskom tržištu rada, jednako kao i domaći, ostaju bez posla, a oni s urednim dozvolama za boravak i rad i s odobrenim privremenim boravkom u Hrvatskoj mogu se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i ostvarivati pravo na novčanu naknadu, odnosno imaju i na burzi jednak tretman kao domaći radnici.

U evidenciji HZZ vode se podaci o nezaposlenim stranim državljanima, odnosno osim onih koji imaju radne dozvole, upisane su i nezaposlene strance po osnovu azila i pod supsidijarnom i privremenom zaštitom, stalan boravak, dugotrajno boravište ili privremeni boravak radi spajanja obitelji, a koji svi imaju pravo na rad u Hrvatskoj, uz uvjet da imaju odobren status i boravak.

Prema podacima koje smo dobili od HZZ-a, sveukupno je u evidenciji po svim osnovama 1142 stranca, a od toga onih koji su imali privremenu dozvolu za rad ukupno je njih 90. Od toga je najveći dio njih registriran u Splitu (17), te Puli (13), što upućuje da je riječ o osobama koje su radile u ugostiteljstvu.

U Zagrebu je stranaca s privremenom dozvolom prijavljeno ukupno devet. Iz redova onih koji mogu raditi bez radne dozvole, najviše nezaposlenih u evidenciji HZZ-a je u kategoriji onih pod privremenom zaštitom, ukupno 412, a najviše, četvrtina, ih je na području Osijeka.

Brisanje iz evidencije
Kao i hrvatski, radnici iz trećih zemalja kojima radni odnos nije prestao njihovom krivnjom, mogu na HZZ-u ostvariti pravo na novčanu naknadu, u visini i vremenu predviđenom i za domaće radnike, a nakon isteka roka, odnosno privremenog boravka, briše se iz evidencije.

U HZZ-u navode i podatak o kvalifikacijama nezaposlenih stranaca u njihovoj evidenciji – najveći dio ima srednjoškolsko obrazovanje, njih 329, ali je i izuzetno visok broj NKV radnika, bez završene osnovne škole, ukupno 319, dok je osnovnu školu završilo njih 258. Više ili fakultetsko obrazovanje, pak, ima ukupno 236 nezaposlenih stranaca u Hrvatskoj.