Državna je plinska kompanija Plinacro, barem prema nedavnoj izjavi ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, primjer uspješno vođenog javnog poduzeća.

Na čelu te tvrtke od prije godinu i pol dana je Marin Zovko, nestranački menadžer s desetogodišnjim iskustvom rada na raznim razinama upravljačkih funkcija u Plinacru. Nedavno je osvojio i nagradu za najboljeg menadžera godine u domaćem energetskom sektoru, a u intervjuu govori o poslovanju Plinacra, budućim planovima i perspektivama jeftinijega plina za domaće potrošače. 

Plinacro je istaknut kao jedno od najuspješnijih javnih poduzeća. Kakvi su konkretno bili Plinacrovi rezultati poslovanja u 2013. i što, u prvom redu, smatrate zaslužnim za njih?
Usudio bi se reći kako je ocjena iznesena na Vladinoj konferenciji bila u potpunosti opravdana jer se Plinacro od svog osnutka svrstava u red najstabilnijih državnih tvrtki. Konkretno, u 2013. ukupni prihodi Plinacra iznosili su 619,5 milijuna kuna, dok je bruto dobit bila 152,8 milijuna kuna, odnosno 80 posto viša nego godinu ranije. Tome je zasigurno u značajnoj mjeri pridonijela reorganizacija poslovanja koja je provedena nakon imenovanja nove tročlane Uprave. 

Kako ste se reorganizirali?
Proveli smo racionalizaciju poslovanja u svim segmentima, optimizaciju poslovnih procesa, smanjenje broja menadžerskih pozicija i savjetničkih mjesta, ali i, što je rijetkost danas u javnim tvrtkama, broja zaposlenika. Naime, početkom 2013. Plinacro je imao 285 zaposlenika, a do danas je taj broj smanjen na 280.  

Spomenuli ste da je Plinacro u 2013. ostvario najbolje rezultate poslovanja dosad. Što očekujete od tekuće godine?
Da, taj pozitivan trend nastavljen je i u ovoj godini. Mjere racionalizacije poslovanja, temeljene na odluci Uprave iz lipnja prošle godine, striktno i kontinuirano se provode, a upravljanju troškovima posvećena je posebna pažnja. Tako su u prvih šest mjeseci ove godine ukupni rashodi bili 10,9 milijuna kuna manji od planiranih.

Spominjete značajnu dobit, no legitimno je pitanje je li primjereno da tvrtka koja se bavi reguliranom djelatnošću, odnosno čije cijene usluga su propisane tarifama, ostvaruje toliku dobit. Ne bi li bilo primjerenije da se cijena transporta plina snizi?
Upravo suprotno. Dopuštene prihode od transporta plina za razdoblje od 2014. do 2016. odobrila je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), uzimajući u obzir, među ostalim, operativne troškove poslovanja Plinacra te ulaganja koja su nužna za održavanje postojećeg i daljnji razvoj plinskog transportnog sustava. Odobreni iznosi tarifnih stavki za transport plina nužni su kako bi Plinacro mogao akumulirati dio vlastitih sredstva i na taj način osigurati realizaciju novih investicijskih projekata. Treba naglasiti kako na značajnije smanjenje cijene transporta plina može, prije svega, utjecati povećanje potrošnje plina u Republici Hrvatskoj ili realizacija razvojnih projekata koji će omogućiti značajniji tranzit plina u susjedne zemlje. Na žalost, dok god je prisutan pad potrošnje plina, nema prostora za to. 

Koji su glavni razlozi pada potrošnje i očekujete li nastavak tog trenda? 
U prvom redu to je rezultat gospodarske krize, koja se snažno osjeća i na tržištu plina. Ove zime tome su se "pridružile" i znatno više temperature od prosjeka, odnosno izuzetno blaga zima, te povoljni hidrološki uvjeti, zbog kojih je HEP, inače jedan od najvećih potrošača, znatno smanjio svoju potrošnju plina. Kada se podvuče crta, odnosno zbroje svi ti faktori, za konačni rezultat imate prosječni godišnji pad potrošnje od osam posto, umjesto prognoziranog i očekivanog rasta. Oporavak tržišta plina možemo očekivati tek 2018. godine. 

Kako bi planirani razvojni projekti, poput izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda i LNG terminala na Krku, i eventualna nova značajnija otkrića plina u Jadranu, mogli pozitivno pridonijeti povećanju potrošnje plina?
Strateški značaj spomenutih projekata u prvom redu leži u doprinosu povećanju energetske neovisnosti Republike Hrvatske, kroz diversifikaciju dobavnih pravaca i izvora te povećanje sigurnosti opskrbe. Ipak, njihova realizacija posredno bi trebala pridonijeti i povećanju potrošnje plina. Naime, veća ponuda plina na tržištu imat će pozitivne učinke na njegovu konkurentnost kao energenta, odnosno krajnjim korisnicima omogućiti nižu cijenu plina. Usto, ti projekti imaju izuzetan značaj za pouzdanost opskrbe i povećanje iskoristivosti postojećega transportnog sustava. Porast transportiranih količina plina sa sobom će donijeti i nižu tarifu za transport, a time i nižu ukupnu cijenu plina. 

Uvjeren u sufinanciranje EU

Očekujete li da će EU financirati Plinacrove projekte? 

Gotovo sam uvjeren u to. Svi naši najvažniji razvojni projekti još su u srpnju 2012. godine prijavljeni na Listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije (PCI listu), a Jadransko-jonski plinovod je i na Listi projekata od interesa Energetske zajednice. Drugim riječima, usporedno s razvojem samih projekata intenzivno smo posvećeni i traženju mogućnosti njihova djelomičnog financiranja kroz EU fondove. Trenutačno je otvoren prvi poziv za apliciranje za europski fond CEF i Plinacro namjerava aplicirati za studiju izvedivosti za projekt otpremnoga plinovoda za LNG na pravcu Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica.