Talijanski veleposlanik u Hrvatsku je stigao prije nepuna dva mjeseca, a gotovo odmah dočekala ga je eskalacija epidemije korona virusa.

Kako gleda na zdravstvenu krizu, hoće li ona poljuljati već ranjive ekonomije i ugroziti trgovinske odnose Hrvatske i Italije za Poslovni dnevnik govori Pierfrancesco Sacco.

Kako gledate na zdravstvenu krizu, hoće li situacija s korona virusom ugroziti ekonomije Hrvatske i Italije?
Zdravstvena kriza je globalna, a talijanska Vlada s njom se suočava proaktivno i vrlo dosljedno. Naši bilateralni ekonomski odnosi su vrlo široki i duboko ukorijenjeni zbog čega su savršeno sposobni premostiti trenutnu situaciju bez značajne i trajne štete.

Priprema li Italija posebne mjere pomoći za kompanije u ugroženim područjima? Što biste preporučili tvrtkama?
Naša Vlada podupire sve talijanske kompanije na koje je kriza utjecala posebnim mjerama o kojima su informacije dostupne u javnosti. Te će se mjere zasigurno pozitivno odraziti na očuvanje bilateralnih trgovinskih odnosa između naše dvije zemlje. U ovom trenutku, bilo bi prerano ići dalje od onog što se već radi. Svaka daljnja procjena ovisit će o razvoju situacije.

Kako biste ocijenili talijansko-hrvatske odnose?
Vidim ih kao vrlo dobre, no potrebna je strateška nadogradnja. Za Italiju, prvo u smislu međusobne percepcije o suradnji s Hrvatskom s obzirom na regiju pa i šire prema jugoistočnoj Europi. Za Hrvatsku bi Italija mogla biti strateški partner izvan uže Jadranske regije prema Mediteranu. Ne bismo trebali zaboraviti da Mediteran uključuje i Afriku, kontinent budućnosti. Ekonomska konkurentnost Europe usko je povezana s afričkom. Hrvatska i Italija mogle bi tražiti strateški orijentirano partnerstvo.

Na koji način vidite zajedničku suradnju i pogled na Afriku?
Sjeverna Afrika pripada južnom Mediteranu koji je vrlo važan izvor rasta, ali i područje na kojem obje naše zemlje dijele zabrinutost zbog sigurnosti, uključujući i ilegalne migracije. Mislim da dijelimo zabrinutost, ali i da bismo tamo trebali bolje tražiti prilike. Hrvatska se ne bi trebala ograničiti samo na usku zemljoprisnu perspektivu u regiji. Iako je relativno mala zemlja mislim da bi joj ambicije znatno trebale nadmašiti geografsku lokaciju.

U kojoj mjeri mislite da će pitanje migracija obilježiti hrvatsko predsjedanje EU-om? Kako vidite rješenje? Povijest nas uči da su velike neravnoteže između siromašnih i bogatijih dijelova svijeta obično završavaju u krvi.
Migracije će biti iznimno bitno pitanje na agendi EU-a, rade se prijedlozi za holistički paket mjera. Migracije su svjetski problem, kako internacionalni tako i interni. Povijesno su migracije uvijek bile motor razvoja, sad se događa da su često vezane za sukobe, krize, ratove, glad, klimatske promjene, sistemske poremećaje… Dobre strane migracija u potpunosti je zasjenio zabrinjavajući fenomen mase ljudi koji odlaze u bolju budućnost. Europi je trenutno jedan od ključnih prioriteta pronaći novu politiku da iskoristi dobre strane migracija, ali onih zakonitih. To je jedna od najvećih zabrinutosti mnogih zemalja EU, Italija čvrsto zagovara europsku migracijsku politiku u kojoj članice dijele odgovornosti i obaveze.

Ima li po vama dovoljno solidarnosti za rješenje pitanja migracija u EU?
Nema, rado bismo vidjeli više solidarnosti. Italija i drugi važni partneri započeli su taj proces sporazumom iz Malte, to je dobra startna pozicija, ali mora izrasti u zajedničku europsku politiku.

Kakav je vaš stav oko ulaska Hrvatske u Schengen?
Talijanska pozicija je jasna, podržavamo ulazak Hrvatske u Schengen.

Hrvatska i Italija su susjedi, puno je turista, ali recimo, nema direktne avionske linije između Zagreba i Rima. Što to govori?
Uvijek ima prostora za napredak pa i u avionskim linijama. Potrebno 2 sata i 45 minuta da doletite od Rima do Zagreba, preko Splita, s tim ne možemo biti zadovoljni. Ljeti su letovi češći, tu su i morske linije, ali svakako po pitanju povezanosti ima prostora za napredak. Gospodarski odnosi su vrlo dobri, Italija je Hrvatskoj jedno od dva najvažnija trgovinska tržišta i treća zemlja po podrijetlu stranih ulaganja. Najveći smo trgovinski partner u izvozu roba, u prvih 11 mjeseci 2019. izvoz iz Hrvatske u Italiju dosegnuo je gotovo 2 milijarde eura. Međusobna blizina i činjenica da su najrazvijenije talijanske regije autom udaljene 2-3 sata pokazuju da možemo raditi na tome da stimuliramo i olakšamo suradnju, kroz joint-venture, industrijsku suradnju, SME tvrtke, digitalnu ekonomiju, turizam. Kad kažem turizam, to je daleko više od dolazaka turista, to uključuje povezane sektore poput proizvodnje namještaja, dizajna, agrobiznisa…

Što treba mijenjati u poslovnoj klimi da tvrtke ovdje više ulažu?
To nije lako pitanje, nema jedinstvenog rješenja. U Hrvatskoj je aktivno više od 200 talijanskih tvrtki, dobra baza postoji. Među rješenjima je i bliska suradnja u bankovnom sustavu. Dvije hrvatske banke, Zaba i PBZ, dio su talijanskih grupa i radimo na prvom seminaru o suradnji iz perspektive bankovnog i financijskog sustava. Fundamentalni problem s kojim se susreću SME tvrtke je pristup novcu. Potrebni su im ‘tailor-made’ proizvodi, javno-privatna suradnja, konzultantske usluge. Uvjeren sam da je to sve već dostupno, ali bi sustavno moglo biti još bolje kroz razmjenu informacija. U suradnji sa Zabom, PBZ-om i HNB-om organizirat ćemo u Zagrebu u srpnju seminar sa specifičnim fokusom na određene sektore, uz makroekonomsku perspektivu i bilateralnu suradnju. Suradnju možemo jačati na području infrastrukture, energetike i zaštiti okoliša u koje RH ulaže zahvaljujući EU fondovima. U narednim mjesecima s našom agencijom za vanjsku trgovinu organizirat ćemo radionice u Zagrebu između 30-ak talijanskih tvrtki i zainteresiranih igrača iz Hrvatske.

Po nekima neprijateljska poslovna klima je glavna zamjerka stranih tvrtki. I američki ambasador nedavno je govorio o neefikasnom pravosuđu. Što vama kažu tvrtke?
Iskreno govoreći, ovdje sam kratko pa je prerano za odgovor. No, čitam novine, čujem razne komentare. Poslovni ljudi koje sam dosad sreo nemaju specijalnih primjedbi, zadovoljni su poslovnim aktivnostima, u nekim slučajevima ovdašnje investicije vide kao platformu za izvoz i poslovanje u regiji. Sigurno postoje područja za poboljšanje klime, no to vrijedi za sve države u svijetu, sve se natječu da privuku ulagače, da se brže razviju, zadrže obrazovane mlade ljude.

Kako komentirate percepciju duboko ukorijenjene korupcije u Hrvatskoj?
Kad god postoji javna percepcija korupcije, kad se slučajevi otkrivaju, to je dobar znak jer zemlja postaje sve svjesnija tog problema. Ne bismo to trebali gledati kao nešto negativno već kao ohrabrujući znak da civilno društvo, pravosuđe, javnost, mediji i politički akteri reagiraju protiv vrlo opasnog i negativnog fenomena razvoju i prosperitetu.

Kako se Italija bori s korupcijom?
U Italiji je vrlo velika pažnja usmjerena na borbu protiv korupcije. Uspostavljen je ANAC (Nacionalno antikorupcijsko tijelo, op.a.), aktivno je pravosuđe, a u porastu su aktivnosti prevencije. Kroz CE Inicijativu (CEI) surađujemo i s Hrvatskom u razmjeni iskustava i potrazi za efikasnim alatima protiv nacionalne i internacionalne korupcije.

Spomenute Zaba i PBZ očekuju pravorijek Vrhovnog suda oko pitanja švicarskog franka. U bankama vlada nervoza zbog mogućeg snažnog udara na kapital, kakva su vaša očekivanja?
Prvo, u potpunosti poštujem neovisnost hrvatskog pravosuđa, to je ključ za dobro funkcioniranje svega. Drugo, naravno, svjestan tog vrlo kompleksnog pitanja i nadam se da, bez obzira na presudu, neće biti utjecaja na dobro funkcioniranje bankarskog sustava.

U slučaju najcrnjeg scenarija, mislite li da bi eventualan potres u bankarskom sustavu mogao uzdrmati odnose dviju zemalja?
Kao što sam već rekao, odnosi Hrvatske i Italije imaju dugu povijest i politički su vrlo zdravi i na njihov daljnji razvoj trebamo gledati pozitivno i optimistično.

Hrvatska je najavila uvođenje eura, kako gledate na odricanje od vlastite valute?
Odricanje od nečega za što se duboko vezani, poput valute koju su koristile generacije, nije jednostavno. Ali, treba naglasiti prednosti zajedničke valute; ne dijelite samo valutu već i tržište, politike i postajete jači u suradnji s drugima. Euro je povijesno dostignuće za Europu, na uvođenje eura u Hrvatsku gledamo više nego pozitivno jer smo i sami imali apsolutne koristi od eura, iako se naravno mogu se čuti razna mišljenja.

Rekli ste da talijanske tvrtke Hrvatsku koriste kao platformu za širenje, kako gledate na investicije u regiji?
Italija je povijesno vrlo aktivna u regiji. Ako imate 200 tvrtki u Hrvatskoj lako biste mogli imati 300, 400 ili 500. Treba olakšavati poslovanje, stvarati dobru platformu i prilike. Ne stoji da ako je Hrvatska u EU nema potrebe da institucije, poput veleposlanstava, ne rade proaktivno na olakšavanju kanala komunikacija. Globalna konkurencija je vrlo dinamična, a tvrtke, pogotovo male i srednje, itekako mogu imati koristi od informacija i platformi za suradnju. Upravo bismo taj dio voljeli ojačavati, počevši od ranije spomenutih inicijativa.

Koliko je talijanska ekonomija pogođena trgovinskim ratom globalnih igrača?
Talijanska ekonomija je velik izvoznik pa nas zabrinjava kad se uvode carine i trgovinske barijere. To je razlog da Vlada promovira dijalog i suradnju.

Kako gledate na političku stabilnost Europe u svjetlu uspona ekstremnih desnih stranaka, mislite li da to ugrožava budućnost Unije i temeljne vrijednosti?
Ne mislim da su temeljne vrijednosti u opasnosti. Zadnji EU izbori pokazali su razuman stupanj stabilnosti u političkoj areni. Među ključnim europskim vrijednostima su sloboda govora, sloboda medija te političke slobode pa je prirodna konkurencija između političkih opcija, no rezultati pokazuju da je Europa na stabilnom kursu. Svijet je suočen s velikim izazovima, ali oni se mogu pretvoriti u prilike ako je Europa složna i ustraje na svojim vrijednostima.

Mislite li da bi se Brexit mogao pokazati kao prekretnica, svojevrstan kraj EU?
Brexit neće biti kraj EU. Iako je vrlo traumatična odluka, demokratski ju je donio britanski narod. Mi kao Europa time pokazujemo svijetu da EU nije zatvor već slobodan izbor za ljude i države da budu zajedno i suočavaju se s izazovima.

Što biste naglasili kao ključnu poruku na kojoj bi Hrvatska i Italija najviše trebali poraditi?
Na boljoj međusobnoj percepciji. Obje naše zemlje su prekrasne i trebamo raditi na tome da se više o njima zna, o prilikama za bolju zajedničku suradnju. Za početak, bilo bi sjajno imati direktni let od sat i 15 minuta između Zagreba i Rima (smije se).