Što turisti misle o turističkoj ponudi i domaćinima manje-više dobro se zna. Osim redovitih istraživanja Instituta za turizam o stavovima i potrošnji naših gostiju, danas to uvelike razotkriva i internet. Puno je maglovitije što o turizmu i turistima misle sami domaćini. Oko toga se u turističkim mjestima uglavnom oslanja na dojam, ali u Malom Lošinju znaju i egzaktno. Rezultati ankete među žiteljima 12 mjesta na području toga grada dobrim se dijelom mogu preslikati duž obale. Pa kako turizam kotira među onima koji turiste dočekuju, koji od njih imaju koristi i koji u špici moraju otrpjeti i sve negativno što ide uz milijunsku navalu iz Europe?

Ne bi više hotela

Lošinjsko istraživanje pokazalo je kako 88,7 posto lokalaca nema problema s turističkom najezdom. Štoviše, 42,3 posto izjavljuje da voli turiste, a 46,4 posto kaže da je prema modernim nomadima tolerantno zbog dobrobiti za lokalnu ekonomiju. Istovremeno, onih koji turiste izbjegavaju, pa tijekom sezone sele na mirnije lokacije ili bi im, da mogu, zabranili da dolaze, nepunih je dva posto. Anketa među četristotinjak Lošinjana pokazala je da ih 77 posto od turizma ima osobne, izravne ili neizravne, koristi. Turizam je, pritom, za 22 posto lokalaca glavni, a za gotovo 47 posto dodatni izvor zarade. Većina od 44 posto ispitanih svjesna je da su im se radi turizma povećali troškovi života, 26 posto ih smatra i da turistička izgradnja nagrđuje izgled mjesta, ali premoćna većina ipak je fokusirana na prednosti. Čak 87 posto Lošinjana ocjenjuje da turizam donosi opću korist njihovu mjestu, otprilike toliko ih se slaže da zahvaljujući tome i sami kvalitetnije žive, a više od 60 posto ih vidi doprinos turizma u očuvanju i unapređenju, lokalne kulture, tradicije i običaja. Iako se u ljetnoj špici čini da je gostiju previše oko 67 posto Lošinjana nije protiv da im broj raste. Većina nema dileme da na svim razinama treba podržati daljnji razvoj turizma, s tim da polovica anketiranih smatra kako Lošinju ne treba novih hotela. Većina od oko 84 posto ne vidi problem u privatnom smještaju, koji duž obale višestruko nadmašuje broj hotelskih kreveta, ali 42 posto bi ipak ograničilo gradnju vikendica i apartmana. Za razliku, gotovo 90 posto Lošinjana rado bi vidjelo da se, recimo, grade nove biciklističke i pješačke staze.

Idealan omjer

U istraživanja koje je Turistička zajednica Malog Lošinja provela 2019. i lani, nema većih razlika, a u studenom će anketa biti ponovljena.

“Bili smo spremni i na negativnije ocjene, ali naši su ljudi očito spremni odreći se dijela komoditeta zbog vlastite i šire financijske koristi. Na primjedbe o manjku parkinga već se reagiralo, a razmišlja se i o gradnji podzemne garaže. Vrlo nam je koristan i signal da domaći ljudi nisu previše zainteresirani za neke velike evente, o kakvima smo bili razmišljali, pa je anketa i svojevrsni korektor naših planova. Naši su građani, recimo, više za unapređenje ponude wellnessa i aktivnosti na otvorenom. Inače, što nam je jako važno, pokazalo se da su lošinjskim turizmom podjednako zadovoljni i domaćini i gosti, 86 i 85 posto, što je blizu idealnim omjerima”, zadovoljan je i Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Malog Lošinja.

Upravo zadovoljstvo lokalnih ljudi je jedna od komponenti održivog turizma, kakav je na Lošinju već poodmakao, a koji forsiraju i turističke vlasti na razini države. Bez sličnih anketa, očito, neće moći ni drugi.