Trenutno 40 od 128 hrvatskih gradova ima integrirana neka rješenja pametnih gradova. Međutim, pitanje je koliko su ona integrirana i kompatibilna, pa sada imamo puno otoka u istom gradu. Moramo biti spremni na besplatni transfer znanja – informacije se treba dijeliti jer se onda njena vrijednost multiplicira. Mali gradovi nemaju novca da angažiraju stručnjake za pametne gradove, pa takve ljude treba samo povremeno angažirati, čulo se na okruglom stolu o pametnim gradovima i digitalizaciji održanom u organizaciji Poslovnog dnevnika.

“Ideja pametnog grada dolazi od pojedinog gradonačelnika, od njegove volje, želje i vizije. Neki naši gradovi uspjeli su implementirati zanimljiva pametna rješenja, ali s obzirom na to da ne postoji metodologija ili standard za definiciju pametnih gradova svaki od njih ima svoj smjer ili viziju za koju smatra da ide u dobrom pravcu. Zbog toga većina tih rješenja nije povezana pa ih se vidi kao svojevrsne ‘otoke’. Razvoj pametnih gradova, kao i razvoj zajednice općenito, dugoročan je proces koji se proteže kroz više mandata pa ga kao takvog treba dugoročno planirati. Potrebna je strategija koja nije ovisna o promjeni gradske uprave. Ipak, stvari idu na bolje – naši gradonačelnici sve više napora ulažu u razvoj zajednice pa i u pametna informatička i tehnološka rješenja kako bi se građanima pružilo što više i podigla kvaliteta života.

Libusoft Cicom, kao partner, u tom razvoju osigurava podršku svojim rješenjima, ali i naprednim projektima koji iniciraju implementaciju pametnih rješenja u gradove”, istaknuo je Marko Ignjatović iz tvrtke Libusoft Cicom.

Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj HGK dodaje da “nije problem samo u kvalitetnim rješenjima, već je problem u njihovoj implementaciji i međusobnom povezivanju, kao i brzini prilagodbe načinu života.“

Grad Zagreb koji se zadnjih godina iz ekonomskog i poslovnog središta etablira kao nezaobilazna turistička destinacija, ako taj status želi održati mora pratiti svjetske trendove, implementirati pametnu tehnologiju koja će biti podrška za rješavanje infrastrukturnih problema te prije svega omogućiti održivi prometni sustav.

“Općenito gradovi u Hrvatskoj moraju se bolje integrirati i međusobno povezati, kako bi poboljšali transfer znanja i iskustava. Ono što je značajno istaknuti je činjenica da usmjeravanje razvoja gradova nije samo zadaća gradskih struktura već je potreban dijalog i suradnja poslovnih subjekata škola, sveučilišta, državnih institucija i građana.

Osigurati kvalitetnu infrastrukturu

Potrebno je mijenjati dosadašnji način razmišljanja. Grad treba sagledavati kao cjelinu u kojoj živimo, radimo, školujemo se i provodimo svoje slobodno vrijeme i s tog gledišta kreirati ga kao cjelinu po ‘mjeri čovjeka’.

Za početak je procesa potrebna transformacija načina razmišljanja, odnosno digitalna transformacija na početnoj točki procesa, u glavama ljudi, rekla je Sanja Šimić i nastavila:

“Ako promatramo grad kao tržišnu kategoriju u smislu povećavanja njegove konkurentnosti, onda se to ne odnosi samo na poslovni sektor, već na poboljšanje ukupne kvalitete života, što podrazumijeva uvođenje naprednih informacijsko – komunikacijskih rješenja.

Puno je ideja, a tako malo realizacije, kod nas nema sustavnosti. Trebamo imati viziju i znati gdje se vidimo u narednih 5 ili 10 godina. Predlažem da razmislimo o kreiranju Modela za podršku implementaciji pametnih tehnologija u gradovima, koji bi mogao dati usmjerenja prema uvođenju tehnoloških i društvenih inovacija i vrednovati dosadašnja i buduća postignuća.U HGK surađujemo s velikim brojem poslovnih subjekata te Komora može biti platforma za povezivanje s kvalitativnim i kvantitativnim tehnološkim resursima iz različitih industrijskih grana kao i s potencijalnim izvorima financiranja”, dodala je Sanja Šimić. 
 Govoreći o digitalizaciji, podsjetila je da je HGK kroz projekt Digitalna komora započela projekt digitalne transformacije, koji se prije svega ogleda u većoj dostupnosti usluga Komore putem digitalne platforme. Sustav je povezan s NIAS-om (e-građani), a članicama Komore omogućen je besplatan pristup portalu Gospodarska mreža, na kojem su opće informacije i financijski pokazatelji o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Kao primjer uvođenja smart koncepta u Zagrebu, podsjetila je što se dogodilo kad je Grad dobio nadležnost o prometnom redarstvu. “Pločnici u Šubićevoj bili su zakrčeni automobilima, a onda smo uveli kamere i počeli slati prekršajne naloge. Uveli smo red, povećali sigurnost i ekološki moment i sve to s jednom kamerom”, rekla je Sanja Šimić.

Davorin Štetner iz Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) istaknuo je važnost elektronskog potpisa “koji je osnova svega za digitalizaciju društva. U Hrvatskoj imamo jako puno sistema koji međusobno nisu povezani. Ne postoji centralno mjesto na kojem će se obraditi svi prikupljeni podaci i iz njih napraviti analiza. Ima puno kreativnih firmi, sve sisteme koje nude moramo unificirati u nekim standardima”, rekao je Štetner, opisavši pritom svoje iskustvo iz Tel Aviva, gdje se na jednom mjestu upravlja i kontroliraju sve gradske službe, što iz hrvatske perspektive djeluje futuristički.

“Hrvatska nema strategiju, nemamo bazu nekretnina. Sustav e-građanin je jako dobro zamišljen i ima puno funkcija, ali ne znam zašto nije prilagođen mobitelu, preko kojeg danas toliko toga obavljamo. Država se mora uključiti, jer gradovi sami nisu dovoljno jaki. Da se propišu neki standardi i stvori neki okvir, to se mora raditi s neke više razine”, dodao je Štetner.

Upozorio je na primjer brojnih tehnoloških parkova koji nisu dovoljno iskorišteni. “Nevjerojatno je da je primjerice u Pakracu najveći korisnik tamošnjeg tehnološkog parka – drvna industrija! Infrastruktura je nedovoljno iskorištena i stvara trošak. Krenuli smo u krivom smjeru, i to financiramo novcem euro fondova. Puno se može napraviti i bez ulaganja u infrastrukturu. Nitko ne pita što fali startupovima, a fali im mikrofinanciranje. U Bjelovaru se gradonačelnik Hrebak potrudio da sreže probleme. A važno je što se kroz medije stvara kompeticija jer sada svi žele biti pametni gradovi. Pametan management grada znači malu gradsku administraciju, te jednostavno i jeftino upravljanje”, smatra Štetner. Matija Mandić, direktor Sektora tehničke zaštite i pasive u King ICT-u je, sagledavajući problem iz informatičkog ugla, upozorio kako je vrlo važno osiguravanje kvalitetne infrastrukture, što je preduvjet da bi sve funkcioniralo. “Problem je u nekoordinaciji institucija, odnosno ne razmišlja se o mogućnostima fizičkog i logičkog povezivanja i integraciji različitih informacija ili procesa koje bi bilo najjeftinije izvesti u samoj fazi implementacije. Primjerice sigurnosne kamere možemo koristiti i u prometu u kontekstu napredne prometne analitike pa tako osiguramo višestruko iskorištenje implementirane tehnologije. Sustav mora biti tako projektiran da šira društvena zajednica ima korist od te priče. Treba okupiti stručnjake koji šire vide problematiku i sinergijske efekte, a ne da dobijemo izolirane otoke kao što se često događa u praksi, jer to nije dobro za smart koncept u kojem je integracijska komponenta vrlo važna.

Građani u centru pažnje

Ako implementirana pametna rješenja nisu u službi građana, onda sva ta tehnologija nema puno smisla. Moramo sagledavati problematiku u svim segmentima, kako u socijalnom tako i u tehnološkom. Ključne stvari za opstojnost jednog grada su njegova konkurentnost, kako privući ljude da u njemu žive, privlačnost, kako učiniti grad ugodnim i sigurnim za život i održivost, odnosno koliko je neki grad sposoban da bude samoodrživ. Imamo primjere da se neka velika turistička središta na moru u ljetnim mjesecima jednostavno logistički raspadnu zbog nemogućnosti servisiranja ogromnog povećanja broja turista. Ključno je pitanje kako stvoriti koncept smart grada da bude održiv, konkurentan i privlačan. U praksi imamo veliki nesrazmjer između želja i realizacije, jer u puno situacija nije ostvareno održivo okruženje, što predstavlja veliku zapreku za napredak i razvoj. U razgovorima se često može čuti da nema dovoljno novca za koncept pametnog grada, no i to se mijenja, jer je sve veći fokus na korištenju EU fondova, kao i na investicijama, koje se realiziraju iz ušteda, što je posebno naglašeno u konceptima energetske učinkovitosti. Zasad plaćamo vodu onoliko koliko potrošimo, no novom europskom direktivom kupac će plaćati i trošak gubitaka od pozicije crpljenja do točke korištenja, što će sigurno širu zajednicu motivirati za pametna rješenja i investicije koje osiguravaju uštede i niže troškove eksploatacije. Slično je i s javnom rasvjetom, jer nije nužno da na svim pozicijama rasvjeta radi punim intenzitetom cijelu noć”, rekao je Mandić.

Govoreći o modelu pametnih gradova, Leon Šagovac, direktor tvrtke GDi naglašava da su tu građani u centru priče, oni moraju poželjeti živjeti u nekom gradu. A pametni grad kreće od jedne pametne politike koja definira ciljeve pametnog grada, a onda slijedi implementacija i napokon integracija. Iznimno je važna tehnološka platforma koja se može brzo prilagođavati i integrirati. “Grad Zagreb je odličan primjer implementacije takve pametne platforme za što je ove godine dobio GDi nagradu za posebno dostignuće”, podsjetio je Šagovac. Također, gradovi imaju priliku u području izgradnje punionica električnih vozila, za što će potražnja u budućnosti rasti.

Lokalnu samoupravu možemo promatrati i u kontekstu koji je bliži komercijalnom, tržišnom svijetu u kojemu treba poticati gradove da privlače nove stanovnike, pazeći pri tome da se ‘profit’ jednog grada vidi u obliku ostvarenja javnog interesa. Onda imamo konkurenciju među gradovima, a mi ćemo kao IT kompanija podržati gradove u pružanju raznih pametnih usluga. Dakle, sve to kako bi nastala zdrava konkurencija među gradovima koja osigurava razvoj i privlači više ljudi baš u tu sredinu.

“Tehnologija je važna, ali ona nije samo softver nego i komunikacijska infrastruktura koja je preduvjet digitalne ekonomije i pametnih gradova kao dijela te ekonomije. Sada imamo odličnu priliku s nacionalnim programom razvoja širokopojasne infrastrukture da optika dođe do svake kuće i da Hrvatska postane gigabitno društvo, bez obzira na komercijalni interes telekomunikacijskih operatera”, zaključio je Šagovac.